Nespremna EU izbjegava ući u rat na Bliskom istoku. Može li to potrajati?

Nakon što je dron pogodio britansku zračnu bazu na Cipru, europska geografska blizina sukobu mogla bi nadjačati početni skepticizam mnogih vlada prema odluci Donalda Trumpa da, kako je u ponedjeljak rekao, "eliminira ozbiljnu prijetnju koju Americi predstavlja ovaj strašni teroristički režim".

Za sada je odgovor EU-a usmjeren ponajprije na utjecaj na građane Unije na Bliskom istoku — osobito nakon što je Teheran pokrenuo val protuudara diljem regije — te na prelijevanje posljedica kroz rast cijena energije, poremećaje u zračnom i pomorskom prometu te mogući priljev izbjeglica.

Kao ilustraciju ograničene uloge Bruxellesa u krizi, Politico navodi da je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u ponedjeljak opisala područja na koja je usmjerena — "od energije do nuklearne sigurnosti, od prometa do migracija i sigurnosti". Poručila je: „Moramo biti spremni na posljedice.“

EU izvan ozbiljne igre

Budući da nema utjecaja ni na Izraelce ni na Trumpa, von der Leyen je u ponedjeljak sazvala "sigurnosni kolegij" — rjeđe korišteni format sastanka povjerenika na kojem nekoliko njih izvješćuje kolege o pitanjima povezanima s aktualnom krizom.

Nakon sastanka Komisija je u priopćenju navela da planira odgovoriti na sukob s Iranom pružanjem potpore državama članicama i zaštitom Europljana od njegovih "negativnih posljedica".

Rizik od terorističkih napada

EU "razmjenjuje informacije o onome što se događa i prati situaciju", rekao je diplomat EU-a upoznat s raspravama, koji je želio ostati anoniman.

"U normalnim okolnostima trebali bismo razgovarati s američkom administracijom. Trebali bismo voditi ozbiljan razgovor s Izraelcima. Ništa od toga zasad nije moguće… EU se nalazi u sporednoj ulozi", izjavio je za Politico neimenovani diplomat.

U praksi, ciljevi Komisije svode se na pomoć državama članicama u evakuaciji njihovih građana iz regije te praćenje poremećaja u zračnom prometu i na ključnim pomorskim rutama poput Hormuškog tjesnaca, kroz koji prolaze pošiljke nafte i ukapljenog prirodnog plina iz zaljevskih država.

Obavještajne procjene upućuju na povećani rizik od toga da Iran pokrene terorističke napade u Europi, rekao je drugi diplomat EU-a.

Obrambena klauzula

EU će pratiti i cijene i razine opskrbe energijom. Komisija će sazvati energetsku radnu skupinu s državama članicama u suradnji s Međunarodnom agencijom za energiju, a prvi sastanak očekuje se ovog tjedna.

No EU se još nije javno očitovao o tome kako ojačati obranu Cipra. Nikozija nije aktivirala klauzulu o kolektivnoj obrani iz članka 42.7 Ugovora o EU-u — sličnu članku 5 NATO-a, prema kojem sve članice priskoče u pomoć jednoj od saveznica — što je Francuska učinila nakon terorističkih napada u Bataclanu u Parizu 2015. godine. Ako bi Cipar to učinio, taj bi potez mogao signalizirati da se blok uključuje u rat.

Na prijetnje Cipru zasad je reagirala Grčka, koja je na otok poslala dvije fregate i par borbenih zrakoplova F-16. Cipar je udaljen manje od 500 kilometara od Izraela.

EU nije bila spremna za napad na Iran

Neugodna istina jest da EU nema dovoljno utjecaja u regiji da bi poduzeo bilo kakve značajne poteze, piše Politico.

"Ovo je nešto za što su se SAD i Izrael pripremali protiv glavnog neprijatelja,Irana. EU nije bio spreman za to", rekao je prvi diplomat EU-a. "Sad sjedimo po strani kao promatrači jer nismo aktivni sudionik u ovom ratu."