Nova karta pokazuje kako naftne mrlje guše svjetske oceane: Jedno žarište nalazi se u Europi

Naftne mrlje svake godine prekriju oko 1,58 milijuna četvornih kilometara svjetskih mora i oceana, pokazala je nova satelitska analiza koja otkriva razmjere onečišćenja na moru.

Riječ je o površini otprilike tri puta većoj od Španjolske. No, za razliku od velikih izlijevanja nafte koja dospiju u središte pozornosti, poput katastrofe Deepwater Horizon, velik dio onečišćenja pojavljuje se u obliku manjih naftnih mrlja koje privlače malo pozornosti javnosti, piše Euronews.

Analiza neprofitne organizacije za tehnologiju u zaštiti okoliša SkyTruth pokazala je da su brodovi povezani s oko 81 posto naftnih mrlja kojima je bilo moguće utvrditi vjerojatan izvor. Najčešći uzročnici bili su naftni tankeri i teretni brodovi, dok je infrastruktura za eksploataciju nafte i plina na moru bila povezana s još 18 posto mrlja.

"Onečišćenje naftom stalan je globalni problem koji se događa mnogo češće nego što bi se moglo zaključiti prema izlijevanjima koja dospiju u medije“, rekao je Karl Wuster, glavni tehnološki direktor SkyTrutha.

Gdje je onečišćenje mora naftom najveće?

Analiza, objavljena 23. rujna tijekom Climate Weeka NYC, temelji se na satelitskim promatranjima prikupljenima između 2023. i 2025. godine te podacima iz SkyTruthova sustava Cerulean za praćenje onečišćenja naftom.

Istraživači su podatke upotrijebili kako bi procijenili godišnje onečišćenje koje uzrokuju brodovi i postrojenja na moru, uzimajući u obzir razlike u satelitskoj pokrivenosti i gustoći brodskog prometa.

Otkrili su da se više od 90 posto procijenjenog onečišćenja događa unutar nacionalnih voda, često u blizini obale. Neke od najvećih koncentracija zabilježene su u Crvenom moru, Perzijskom zaljevu, Sredozemnom i Crnom moru, kao i u vodama uz zapadnu Afriku i oko Indonezije.

Analiza SkyTrutha identificirala je i nekoliko izvora koji su opetovano povezivani s onečišćenjem.

Istraživači su istih 16 brodova više puta uočili uz naftne mrlje. Tri od njih – teretni brod pod zastavom Palaua, ruski naftni tanker i indonezijski naftni tanker – zabilježena su u blizini naftnih mrlja na više od svake pete satelitske snimke.

I pojedina postrojenja na moru više su puta povezivana s onečišćenjem.

Naftne mrlje pojavile su se na gotovo 29 posto satelitskih snimki jednog postrojenja uz obalu Indonezije te na oko 24 posto snimki drugog postrojenja uz obalu Nigerije.

Ni zaštićene morske vode nisu pošteđene onečišćenja naftom. Iako je oko 75 posto zaštićenih morskih područja imalo niže koncentracije naftnih mrlja od okolnih voda, onečišćenje je ipak otkriveno u osjetljivim staništima, uključujući stanište kritično ugroženog Riceova kita u Meksičkom zaljevu.

Istraživači također upozoravaju da stvarni razmjeri problema još nisu potpuno poznati jer je satelitska pokrivenost otvorenog mora ograničena, zbog čega golema oceanska područja nisu dovoljno nadzirana.

Ratovi, nesreće i olupine također ugrožavaju mora

Onečišćenje naftom ne dolazi samo od brodskog prometa i naftnih postrojenja na moru.

U kolovozu je nafta s broda pogođenog tijekom rata u Zaljevu dospjela do obale iranskog otoka Qeshma i njegovih zaštićenih mangrova. U odvojenom incidentu izlijevanje s ruskog tankera iz takozvane flote u sjeni kod Omana proširilo se na više od 2000 četvornih kilometara.

Uz sukobe koji zahvaćaju morska područja, dodatnu prijetnju predstavljaju i nesreće.

Neidentificirani brod koji se 2024. prevrnuo kod Tobaga prekrio je plaže naftom i izazvao proglašenje izvanrednog stanja, dok je putnički trajekt koji se godinu ranije nasukao u Švedskoj ostavio pet kilometara dugu mrlju goriva u Baltičkom moru, koja je na kraju stigla do obale.

Čak i brodovi koji su potonuli prije više desetljeća i dalje predstavljaju rizik za zdravlje mora i oceana.

Procjenjuje se da se na morskom dnu nalazi oko 8500 brodskih olupina koje bi mogle uzrokovati onečišćenje, a većina ih potječe iz razdoblja dvaju svjetskih ratova. Iz nekih već istječe nafta jer njihovi trupovi postupno korodiraju.