Zelenski želi dio Donbasa pretvoriti u DMZ: Što to podrazumijeva i je li ikada u povijesti funkcioniralo?

Izjave Volodimira Zelenskog predstavljaju najveći teritorijalni ustupak Ukrajine dosad, u trenutku kada je suočen s rastućim pritiskom zbog ruskog vojnog napredovanja, ali i pritiskom predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trumpa da pristane na prekid vatre s Moskvom, piše Al Jazeera.

Ukrajinski predsjednik govorio je i o drugoj demilitariziranoj zoni u blizini nuklearne elektrane Zaporižja, najveće u Europi, koja je trenutačno pod ruskom kontrolom. Prijedlozi o DMZ-ovima, rekao je, dio su mirovnog plana u 20 točaka kojim se nastoji okončati rat u Ukrajini, a za koji je Zelenski u utorak rekao da ima potporu SAD-a.

Evo što zasad znamo o tom planu i o tome mogu li demilitarizirane zone funkcionirati u Ukrajini:

Što je mirovni plan u 20 točaka?

Zelenski je plan predstavio tijekom dvosatnog brifinga s novinarima, čitajući naglas iz istaknutog i komentiranog primjerka dokumenta. Plan su tijekom vikenda na Floridi izradili pregovarači iz Washingtona i Kijeva.

Evo gdje trenutačno stoje pregovori o ključnim pitanjima:

Članstvo Ukrajine u NATO-u:

Rusija od početka rata inzistira da neće prihvatiti Ukrajinu kao članicu NATO-a. I administracija Donalda Trumpa jasno je poručila da se Ukrajina mora odreći nade u članstvo u tom vojnom savezu. No Ukrajina se i dalje opire pritiscima da u Ustav unese izmjene kojima bi se izričito proglasila neutralnom i odustala od NATO-a.

„Na članicama NATO-a je da odluče hoće li primiti Ukrajinu ili ne“, rekao je Zelenski u utorak. „Naš je izbor već donesen. Odmaknuli smo se od predloženih ustavnih promjena koje bi Ukrajini zabranile ulazak u NATO.“

Teritorij:

Zelenski je rekao da bi svaki prijedlog koji zahtijeva povlačenje ukrajinskih snaga morao biti odobren na nacionalnom referendumu. Ukrajina se više puta pozivala na svoj ustav, koji sprječava vladu da samostalno mijenja granice zemlje. Ipak, mnogi analitičari smatraju da bi Ukrajina mogla biti prisiljena na srednje rješenje – ne priznati službeno ruski okupirane regije, ali istodobno priznati da nad njima nema stvarnu kontrolu.

Izbori:

Zelenski je rekao da će Ukrajina održati predsjedničke izbore tek nakon potpisivanja mirovnog sporazuma. Američki predsjednik Donald Trump vrši pritisak da se izbori održe, dok Rusija koristi činjenicu da tijekom rata nije bilo izbora kako bi dovela u pitanje Zelenskijev legitimitet.

Demilitarizirane zone:

Zelenski je rekao da bi sva područja s kojih se Ukrajina povuče postala demilitarizirane zone, koje je nazvao i zonama slobodne trgovine.

„Traže demilitariziranu zonu ili zonu slobodne ekonomije, što znači format koji bi mogao zadovoljiti obje strane“, rekao je u utorak, govoreći o američkim pregovaračima.

Koje su predložene demilitarizirane zone u Ukrajini?

Rusija zahtijeva potpunu kontrolu nad regijama Donjeck i Luhansk, koje čine Donbas, povijesno industrijsko središte Ukrajine. Ruske snage trenutačno kontroliraju gotovo cijeli Luhansk i oko 70 posto Donjecka.

Najnoviji prijedlog predviđa povlačenje ukrajinskih vojnika s dijelova Donbasa koje trenutačno drže – pod uvjetom da Rusija ne pokuša zauzeti to područje. Umjesto toga, taj bi prostor postao demilitarizirana zona.

U Zaporižju pak ruske snage kontroliraju nuklearnu elektranu koju Ukrajina, zasad bez uspjeha, pokušava vratiti. Najnoviji prijedlog također predviđa da područje oko nuklearne elektrane postane demilitarizirana zona.

Međutim, nejasno je kako bi se tim zonama upravljalo ako bi se obje strane složile, tko bi osiguravao poštivanje pravila i kako bi se dijelili resursi poput nuklearne elektrane.

„To je točka plana koja bi trebala zadovoljiti obje strane“, rekla je za Al Jazeeru Marina Miron, analitičarka s King’s Collegea u Londonu.

„No ne vidim kako bi to funkcioniralo, jer je Zelenski rekao da bi se Rusija morala povući iz Donbasa, a ne vidim da će se to dogoditi, pogotovo ako Rusija pobjeđuje na bojištu.“

Miron je objasnila da je označavanje demilitariziranih zona u ovom mirovnom planu taktika Kijeva kojom želi pokazati spremnost na mir i time „prebaciti diplomatski teret na Rusiju“.

Je li Rusija odgovorila?

Moskva zasad nije ni prihvatila ni odbila najnoviji mirovni plan.

Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je u srijedu novinarima da Rusija „formulira svoj stav“ o planu, ne ulazeći u njegove pojedinosti.

Koje još demilitarizirane zone postoje u svijetu?

U svijetu postoji nekoliko demilitariziranih zona, među kojima su:

Korejska demilitarizirana zona

Korejski DMZ je tampon-zona široka 4 kilometra koja razdvaja Sjevernu i Južnu Koreju. Uspostavljena je 1953. nakon potpisivanja primirja kojim su okončane borbe u Korejskom ratu.

Rat je izbio u lipnju 1950., kada su sjevernokorejske snage prešle 38. paralelu i napale Južnu Koreju u pokušaju ponovnog ujedinjenja poluotoka.

Koreja je privremeno podijeljena duž 38. paralele nakon Drugog svjetskog rata, kada su SAD i Sovjetski Savez uspostavili podjelu vlasti. Sukob je trajao tri godine, uz sudjelovanje sovjetskih i kineskih snaga na strani Sjevera te snaga UN-a predvođenih SAD-om na strani Juga. Poginulo je oko dva milijuna ljudi.

Rat je završio primirjem koje su potpisali SAD, Kina i Sjeverna Koreja, ali Južna Koreja nikada nije potpisala sporazum, pa formalni mirovni ugovor nikada nije sklopljen. Više od 70 godina kasnije, dvije Koreje tehnički su još uvijek u ratu.

Zona promatrača UN-a na Golanskoj visoravni

UN je 1974. uspostavio uski pojas zemlje kao demilitariziranu zonu na Golanskoj visoravni nakon rata između Izraela i Sirije. Šira Golanska visoravan prema međunarodnom pravu pripada Siriji, ali ju je Izrael zauzeo u Šestodnevnom ratu 1967. i anektirao 1982., što priznaje samo SAD.

Zona razdvaja izraelski okupirani teritorij od dijela Golana koji je i dalje pod sirijskom kontrolom, a nadziru je snage UN-a.

Demilitarizirane zone na Sinajskom poluotoku

DMZ-ovi su uspostavljeni na Sinaju u okviru mirovnog sporazuma između Egipta i Izraela iz 1979. Sporazum je podijelio Sinaj na četiri sigurnosne zone s različitim vojnim ograničenjima, koje nadzire međunarodna mirovna misija Multinational Force and Observers.

Ålandski otoci

Ålandski otoci su mali arhipelag u Baltičkom moru između Švedske i Finske. Autonomna su, švedskojezična regija Finske. Demilitarizirani su od 1921. odlukom Lige naroda, nakon napetosti izazvanih željom dijela stanovništva da se ponovno ujedine sa Švedskom.

Antarktika

Antarktika je proglašena demilitariziranom zonom Sporazumom o Antarktici iz 1959., koji zabranjuje vojnu aktivnost i nuklearna testiranja te osigurava da se kontinent koristi isključivo u miroljubive i znanstvene svrhe.

Hram Preah Vihear

Granica između Tajlanda i Kambodže sadrži sporne dijelove iz kolonijalnog razdoblja. Jedno od najspornijih područja je hram Preah Vihear, kulturno i simbolički važan za obje zemlje. Međunarodni sud pravde presudio je 1962. da hram pripada Kambodži.

Sukobi su izbili između 2008. i 2011., uz topničke napade i masovna raseljavanja. Godine 2011. Sud je naložio uspostavu privremene demilitarizirane zone oko hrama.

Jesu li DMZ-ovi ranije funkcionirali?

U nekim slučajevima demilitarizirane zone pokazale su se uspješnima, primjerice na Korejskom poluotoku, gdje su spriječile veliki oružani sukob.

S druge strane, nasilje je ove godine izbilo između Tajlanda i Kambodže zbog graničnih sporova, pri čemu je prema službenim podacima poginulo gotovo 100 ljudi, a oko milijun je raseljeno.

U slučajevima poput Golanske visoravni ili Sinajskog poluotoka, DMZ-ovi su spriječili izravne sukobe velikih razmjera. Ipak, Izrael je više puta prekršio tampon-zonu na Golanu, osobito tijekom protekle godine, što je izazvalo kritike Ujedinjenih naroda.