"Milanović je napokon shvatio da su predstečajne značile oporavak gospodarstva"

Vijesti 02. sij 202009:54 > 10:19
N1

Bivši ministar financija u Vladi Zorana Milanovića, Slavko Linić, bio je gost Novog dana. Osvrnuo se na tvrdnje iz predsjedničke debate oko predstečajnih nagodbi, otkrio što su bili neuspjesi Vlade u kojoj je sudjelovao i analizirao rad aktualne Vlade kao i probleme u gospodarstvu.

Na pitanje tko je od predsjedničkih kandidata bio točniji u debati na temu predstečajnih nagodbi kaže:

“U tom dijelu je Milanović napokon shvatio da su predstečajne značile oporavak gospodarstva i zaštitu radnih mjesta i vjerovnika i da su one rezultat nerada pojedinih Trgovačkh sudova koji su zanemarili provođenje zakona i ugrozili gospodarstvo, prema tome Milanović je bio daleko daleko jasniji i nedvosmisleniji dok je predsjednica upotrebljavala fraze o kriminalu,a ima izvješća iz Fine pa je mogla vidjeti efekte predstečajne nagodbe”, rekao je bivši ministar financija Slavko Linić u Novom danu.

Na tezu Kolinde Grabar-Kitarović o predstečajnim nagodbama koje su odgovarale bogatim vlasnicima, a bacale ljude na ulice kaže da je to teza lansirana od suca Mislava Kolakušića koji je s tom tezom dobijao glasove na izborima za Europski parlament, pa je vjerojatno povedena time i lošim savjetnicima se povela s tim frazama.

VEZANE VIJESTI

“Rezultate koje možemo vidjeti u izvješćima Fine da je 43.000 radnih mjesta spašeno i da je predstečajna uvedena radi blokade cijelog poslovnog sustava od 42,5 milijarde kuna i to je spušteno na 13,5 milijardi onda su zaista čudne riječi o pljački. S druge strane sve predstečajne u velikim sustavima su uspjeli jer su vlasnici izgubili svoje vlasništvo. Ušli su dobrim dijelom fondovi gospodarske solidarnosti i novi kapital koji je osvježio trgovačka društva, unio promjene, restrukturirao poduzeća i to su danas uredni platiše poreza, plaća i ja bih rekao izvoznici”, ustvrdio je Linić.

Kaže da su predstečajne krenule kao posebno rješenje izvan Zakona o stečaju jer ministarstvo pravosuđa i dobar dio Vlade Zorana Milanovića nije bio za to da se to ubaci u zakon o stečaju, s obzirom na upornost njega i cijelog ministarstva financija da je to jedino rješenje za insolventnost i neefikasnost pravosuđa u provođenju stečajeva krenuli su u postupak na način da sud nije otvarao postupke nego su postupci otvarani u Fini po zahtjevu vlasnika i tog trenutka kada se sve okončalo i vjerovnici dogovorili sud je donosio odluke. 

Sanaderova Vlada pokazala svu nemoć čim je ušla u krizu

Na konstataciju predsjednice Grabar-Kitarović da je Milanovićeva Vlada bila najlošija, a Sanaderova najbolja kaže da s to ne može uspoređivati jer je Sanaderova vlada plivala u vrijeme gospodarskog rasta i dobre situacije u Europi.

“Čim je ušla u krizu pokazala je svu nemoć, nije znala se izvući iz krize niti se pripremila. Ono što smatram da smo mi bili neuspješni u Vladi Zorana Milanovića da nismo pokrenuli investicije ni reforme.

Žalosno je da se Milanović hvali uspjesima Ministarstva financija za financijsku konsolidaciju, predstečajne i fiskalizaciju, ali ono što smo trebali u četiri godine mandata jets riješiti pitanje željeznice, krenuti s investicijama u HEP-u, kroz državne investicije pokrenuti i ostalo gospodarstvo koje bi u sprezi s investicijama u državi mogli osigurati gosodarski rast. Konsolidacija je krenula, ali nije krenula investicija”, smatra Linić.

Dodaje da nije krenula ni reforma javne uprave. “Kada govorimo je li uspješna ili nije rekao bih da u tom dijelu nismo pokrenuli gospodarstvo”, zaključio je.

Što nas očekuje na gospodarskom planu u 2020.

Za poreznu politiku ove Vlade kaže: “Ja bih rekao u dijelu rasterećenja građana i gospodarstva kroz zadnje tri godine su pokazali da nastoje porezno rasteretiti i jedne i druge, ono što nisu uspjeli, a nisu zato što i ova Vlada bježi od poreza na imovinu, jest rasterećenje plaća od zdravstvenog doprinosa jer je evidentno da je preveliko opterećenje od 16,5 posto za zdravsveni doprinos. Zbog toga nemamo dovoljno izdvajanja za mirovine i minus u mirovinskom fondu, Imamo i veliku bruto plaću, pa ne može rasti neto. Moramo je rasteretiti u dijelu doprinosa da bi neto mogao rasti”, mišljenja je Linić.

Kada je riječ o gospodarskoj strategiji aktualne Vlade vidi da ipak kreću ulaganja u turizam s obzirom na smanjenje međustope za turističke i ugostiteljske usluge, ali traba vidjeti što je s industrijom i na koji je način spašavati, toga još,  smatra Linić, nemamo.

“Krenulo se napokon s investicijama u željeznici, a moramo dobiti odgovor što s HEP-om i INA-om i u ovoj godini Vlada treba poslati jasnu poruku prije izbora.”

Linić misli da je bio dobar model kojim se posebnim zakonom pokušalo iznaći nagodbu vjerovnika u bivšem Agrokoru da se ne otvara stečajni postupak, ali sada je teret na novim vlasnicima koji su preuzeli Agrokor, kako će se oni nositi s problemima. “Što se tiče poslovnog rezultata moraju provesti proces restrukturiranja, odmaknuti sve ono što stvara gubitke i s određenom dokapitalizacijom 
dalje razvijati tu grupu. Na vlasnicima je da se bore za uspješno poslovanje, a država u ovom trenutku nema ništa s time”, kaže Linić.

Što se tiče Đure Đakovića smatra da ako bude novi vlasnik koji će dati kapital i usmjeriti proizvodnju Đuro Đaković će uspjeti, ali s novim vlasnikom jer država ne može voditi proizvodnju.

ZA INA-u kaže da ćemo imati ponovno sudski epilog oko mita Sanaderu i ako dođe do konačne presude smatra da bi hitno trebalo razvrgnuti ugovor nastao kriminalim radnjama i država treba preuzeti aktivnu ulogu u upravljanju s obzirom na 47 posto dionica, a nakon toga je, vjeruje Linić, potreban novi strateški partner jer je evidentno da MOL to nije.