U Novom danu gostovao je Krunoslav Capak, ravnatelj HZJZ-a i član Nacionalnog stožera.

Naime, za čitatelje i gledatelje N1 otvorili smo rubriku Pitajte stručnjake na N1, posebnu priliku da našim gostima, stručnjacima, liječnicima i znanstvenicima, postave pitanja na koja traže jasne i točne odgovore.

Krunoslav Capak odgovarao je na pitanja koja ste nam poslali, a koja se tiču ublažavanja mjera, straha od novog vala epidemije, (ne)povratka djecu u škosle klupe, o tome zašto su mise dopuštene, a koncerti ne…

Velika većina roditelja odbija djecu poslati u školu. Resorno ministarstvo još čeka upute epidemiologa. Je li to kraju?

Napravili smo draft verziju uputa za vrtiće, škole i državnu maturu. Odluka o tome hoće li ići u školu nije na epidemiolozima nego na resornom ministarstvu, a mi smo napravili epidemiološki okvir kako se škola sad može odvijati. Ta draft verzija mora proći još komunikaciju s ministarstvom i njihovim stručnim tijelima, a onda ćemo moći reći više.

Dosad je objavljeno u znanstvenim krugovima da djeca puno lakše prebolijevaju od odraslih. Pročitao sam prije dva dana studiju o tome da je u jednoj školi u Ujedinjenom Kraljevstvu od nekoliko zaražene djece koja su bila u školi u višim razredima i nižim, zarazilo se svega nekoliko drugih učenika iako su bili u školi zajedno. Što znači da i transmisija ide teže i očito treba biti veća infektivna doza, a i simptomi kod djece su blaži, te djeca lakše i bez većih komplikacija prebolijevaju ovu bolest.

Ima li nagovještaja turističke sezone? Covid putovnica, koliko je to realna zamisao? 

Više puta smo rekli da Hrvatska s obzirom na povoljnu epidemiološku situaciju i da dolazi ljeto i da će transimisija ići teže, Hrvatska ima brojne komparativne prednosti u odnosu na druge zemlje, recimo Italiju, Španjolsku i Tursku gdje je veliki broj mrtvih. Ako bi bila povoljna epidemiološka situacija, postojat će mogućnost da nam dođu auto-turisti kojih imamo puno i koji bi također mogli popuniti ovu turističku sezonu, ali to dodatno ovisi o epidemiološkoj situaciji u zemljama iz kojih dolaze. Što se tiče covid-putovnice, za to sam čuo, ali taj serološki test pokazuje prisustvo antitijela i preboljenje bolesti što ne znači da osoba nije zarazna i da ne može oboljeti. Nemamo još dovoljno dokaza da se virus ne može prenijeti pa bih preporučio oprez u tome. Ako utvrdimo prisustvo tog IgG-a, prema sadašnjim dokazima u medicini ne možemo tvrditi da osoba nije zarazna.

#related-news_0

Biste li vi išli na odmor u skafanderu kao da idete na Mars? Apropos čeških, austrijskih i ostalih turista.

Ne bih. Odmor treba biti opuštajući, u pravom smislu riječi, a ne hodanje okolo uz zaštitne mjere. Ali dubooko vrjerujem da ćemo ako ne ove, onda iduće godine riješiti infekciju i nakon toga se može sve vratiti na staro.

U Njemačkoj je obavezno nošenje maski, kod nas je to preporuka?

Preporučili smo korištenje maski. Isto tako smo tražili od svih organizatora javnog prijevoza da na ulazna vrata jasno stave natpis da se preporuča nošenje maski i sve ostale potrebne upute i očekujemo da će građani prihvatiti našu preporuku. Moguće je da se uvede obveza, onda će to trebati konrolirati, ali ako će biti potrenbo, krizni stožer može tražiti da to bude obaveza.

Festivalska industrija ogroman je pogon, zahtijeva i temeljite pripreme mjesecima unaprijed, planira se angažman osoblja, oni u ovim trenucima nisu sigurni što im je činiti. Koliko je izgledno da se do 1.srpnja dozvole okupljanja na otvorenom?

Ne bih do srpnja to preporučio, preporučio bih da se dotad odustane od toga. Nakon srpnja možemo pričati o tome, ali to će opet biti nova normala sa socijalnom distancom i zaštitom. Oni koji to mogu organizirati na otvorenom, mogu, tijekom ljeta će biti moguće, ali u ovom trenu to nitko ne zna, kakva će biti epidemiološka situacija. Zato popuštamo mjere u fazama i pratimo epidemiološku situaciju. Ako bude povoljna i nakon uvođenja faznih mjera, nema razloga da se tako nešto ne dopusti, ali jedan od najvažnijih faktora bolesti je socijalni kontak koji svakako moramo izbjeći.

#related-news_0

Smatrate li da se Stožer ponekad vodi dvostrukim kriterijima? Misa, javni prijevoz – može, ali klub, kino projekcija, koncert, kazališna predstava ne može? Koja je razlika?

Volio bih da mi netko kaže možemo li u fazama uvoditi mjere ili moramo sve odjednom. Ako trebamo oprezno, onda smo prvo pustili ono što najviše smeta gospodarstvu, a može se provesti uz manji epidemiološki rizik. Ovo što ste nabrojali predstavlja veći epidemiološki rizik i to se može razmatrati kad za to dođe vrijeme. Ne bih razmatrao mogućnost da se puste dvorane, ali pričali smo o drive-in kinu pod posebnim uvjetima. Pozitivni smo oko toga, da je to dobra inovativna ideja i da se ide dalje s tim, nemamo ništa protiv. Tko god ima inovativnu ideju koja neće ugroziti zdravlje ljudi, krizni stožer će to razmotriti.

Mijenja li se sad poruka #ostanidoma?

Ostanite doma vrijedi i dalje za starije osobe, kronične bolesnike, osobe koje zbog liječenja ili osnovne bolesti su imunokompromitirani. To ostaje i za druge kategorije osim ako ne trebaju na posao ili nešto od životne važnosti, u tom slučaju je to moguće. Ali napravili smo i puno preporuka kako je to moguće.

Sve vas manje ljudi sluša s tim ‘ostanite doma’?

Imate prijedlog da damo neki drugi slogan? Možda da smislimo neki novi slogan koji još uvijek vrijedi – što je više moguće, ostanite doma. Mi postepeno u fazama popuštamo stroge mjere koje su dale rezultate i imamo priznanje svjetske stručne zajednice da smo to uspjeli dobro provesti, najviše zahvaljuući dispciplini građana.

Istarski stožer donio je preporuku da stariji u trgovine idu ujutro, mladi popodne?

To je odlična ideja, to sam prije dva dana razgovarao s kolegom iz ministarstva zdravstva u BiH, uveli su da ponedjeljak, utorak i srijedu stariji idu u trgovine, a četvrtak, petak i subotu mlađi. Dobro je na svim razinama razdvojiti populaciju, pozdravljam tu ideju. Zanima me kako će u tome uspjeti. Mi na nacionalnom nivou možemo dati preporuku, ali nisam siguraa da to može uspjeti.

#related-news_0

Serološki testovi, rekli ste da će u Hrvatskoj biti dostupni krajem prošlog tjedna? Gdje je zapelo?

To je bilo temeljem obavijesti dobavljača, ne proizvodimo ih u Hrvatskoj. No, danas je utorak i još uvijek nemamo te testove, ali spremni smo, sve smo razradili kako provesti studiju, ona je danas na etičkom povjerenstvu HZJZ-a i očekujemo da neće biti izmjena, spremni smo krenuti.

Drugi val očekuje se na jesen, zašto baš jesen?

Nitko ne zna. Tko kaže, laže. Međutim, postoje pretpostavke temljem toga što je to respiratorni virus koji se širi kapljičnim putem, jasno je da će se ljeti smanjiti. Hladnijim vremenom se vraćaju sve virusne infekcije i normalno je da epidemiolozi smatraju da će se na jesen, ako ćemo imati ljude koji nisu imuni i virus bude tu, da će se opet javiti. Naravno, ako virus u međuvremenu ne nestane i ne mutira.

Praktički prvi epidemiolog Njemačke Drosten boji se novog jesenskog vala. Tvrdi i da sada imamo dokaze da se gotovo pola infekcija dogodi prije no što prenositelj razvije simptome – a ljudi su zarazni dva dana prije toga. Što to mijenja?

Ništa ne mijenja, to je sve više manje poznato. Ovo je grozan virus koji radi puno komplikacija, ne možete znati da ste nositelj i širite ga, svatko ga može proširiti. Zato su važne mjere fizičke distance jer ne možemo znati hoće li nam netko prenijeti virus. Stanimo na dva metra od osobe kad pričamo na ulici. Najvažnija mjera je to – fizička distanca.

On dobiva i prijetnje smrću…

Prijetnji smrću nemam, nisam ih dobio, ali dobio sam puno neugodnih mailova ljudi koji smatraju da sam dočekao svojih pet minuta, da sam moderni Hitler današnjice, da teroriziram narod, ali prijetnje smrću nisam dobio. Jučer sam samo pet minuta prošetao gradom jer sam trebao nešto kratko obaviti i ljudi su me srdačno pozdravljali.

#related-news_0

Za imunitet krda trebamo 70-ak posto otpornih, a sada smo na jednoznamenkastim brojevima. Što to govori?

Taj postotak nitko ne zna, koliko će biti potrebno. Izvjesno je da 70% ljudi može pružiti imunitet krda… Ali to može biti i i veći i manji, ne možemo to sad još znati, nitko zasad nije prešao otprilike 40%.

Američki medicinski izvori tvrde da novi koronavirus izaziva moždane udare kod mlađih osoba u 30-ima i 40-ima koji inače ne pate od većih zdravstvenih tegoba. Imamo li takvih slučajeva u Hrvatskoj?

Nismo imali takvih slučajeva. To je bolje pitanje za kliničare, ali pročitao sam to da se dogodi ta iznenadna smrt i zato se tim mladim ljudima koji završe na intezivnoj daje heparin, sprečava se koagulacija krvi.

Kad god da se dogode izbori, bit će najzahtjevniji u modernijoj hrvatskoj povijesti. Kako to izvesti? Mislite da je mudro održati izbore u ovo neobično doba? Nije li prerano slati ljude na birališta već u srpnju?

To je teško pitanje jer još nitko nije pitao mene niti nekog od mojih oko toga je li to moguće napraviti i na koji način. Po meni, odluka o tome kad će se ići na izbore, zna se čija je i bio bih sretan kad se politička pitanja ne bi postavljala stručnjacima. Ako će se izbori događati, dat ćemo epidemiološki okvir pod kojim se mogu sigurno obaviti bez širenja epidemije, ali odluku o tome ne donosimo mi.

Imate li vi političkih ambicija?

Nemam političkih ambicija. Imam 36 godina iskustva na području epidemiologije i zdravstvene ekologije, jako puno međunarodne suradnje i želim nastaviti karijeru do sretnog završetka odlaska u mirovinu. Ne, ne očekujete me na listi HDZ-a. Ovdje sam postavljen kao stručnnjak, taj izbor sam prošao, odlučio sam se za to da vodim struku, a sve ostalo će se razmotriti.

#related-news_0

Kako odgovarate na kritike dijela oporbe pa i medijskih zaključaka da se nacionalni stožer čiji ste formalno I član pretvorio u predizborni? Tko tu koga sluša?

Ne prihvaćam tu kritiku. Mi smo se okupili, a ako se vratite devet tjedana unazad, kad je prvi dan bio sazvan krizni stožer, postao sam član stožera samo zato jer sam ravnatelj HZJZ-a, dakle po službenoj dužnosti. Okupili smo se tamo, nismo znali što nas čeka i razmatrali smo razne scenarije i kako se postaviti. Krenuli smo s javnim objavama, press konferencijama. Ja nemam komunikološko iskustvo ni edukaciju, nego se pokazala potreba da netko stručan govori o toj bolesti. Krenuli smo u to i nastojimo se držati struke. Ovo je krizni stožer i moramo sudrađivati s Vladom, ali tu je Davor Božinović spona. Mi smo se okupili sa zadatkom. Da je kronovirus gotov, da nema epidemije, ne biste me vidjeli u medijima. Mi povremeno imamo nešto za objaviti, ali ovo je izvanredna situacija u kojoj smo se svi našli. Da nema toga, da je završila epidemija, ne bih tu sjedio s vama.

Medijska pažnja?

Osobno, mislim da je previše medijske pažnje prema koronavirusu i da bi je trebalo popustiti i usmjeriti se na druge teme. Ali dok postoji interes javnosti i dok vi mene zovete, ne mogu to odbiti, moram se pojaviti. Nisam zato previše sretan, jučer sam počeo u 7 ujutro, a završio u 23 sata. Imam i drugog posla, ali to je situacija od nas zahtijevala i ne bih htio da tu netko stavlja previše politike.

Struka može dati okvir, ako se odluči da se ide u izbore, mi možemo dati uvjete, a o datumima nemam pojma, vjerujte mi.

Što je najbolje u dosadašnjem radu Stožera?

Mislim da smo taj jedan transfer timskog rada uspjeli ostvariti, ne samo nas četvero koji smo svakodnenvo na presicama nego i s drugim ljudima koji dolaze u stožer. Mislim da imamo jako dobar smisao za timski rad, dogovaranje, kompromise i da smo puno odluka donijeli koje su dovele do ove povoljne situacije. Uvijek možemo razgovarati o greškama, ali svi se učimo, ovo je nova situacija. Kad bi se ovo sve ponovilo, kad bi se dogodio iduće godine a imamo ovo iskustvo, vjerujem da bi još bolje postavili stvari i imali još manje oboljelih i mrtvih, ali nismo to znali.

Nije li odluka o zatvaranju dućana nedjeljom najava prijedloga zakona na mala vrata?

O tome ne znam puno. Kad smo diskutirali o tome hoćemo li produljiti radno vrijeme ili nećemo, bilo je do 17 sati, bilo je da objektivno da ljudi ne mogu nabaviti sve što treba ako rade do četiri, donijeli smo okvir protiv kojeg imamo puno protivnika. Produžili smo radno vrijeme u 6 dana za 24 sata, svaki dan 4 sata duže rade trgovine i sad se raspravlja o tih nekoliko sati u nedjelju kao da je to najveći problem. Ispalo je da se najviše kupuje nedjeljom, a ja stvarno ne znam da je to tako i nemam podatke. Moje osobno iskustvo kaže da baš nedjeljom ne idem u dućan i nisam siguran da to ima ekonomska opravdanja. A što se tiče politike da je netko htio već zabraniti rad nedjeljom, to nije bila ideja vodilja, mi smo mislili da ljudi imaju 6 dana da se opskrbe pa ajmo smanjiti tu mobilnost da ne idu cijele obitelji u trgovine, da ograničimo mobilnost – to je bila ideja vodilja, nikakva politika.

Dosadašnje odgovore stručnjaka možete pronaći na OVOM LINKU.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.