'Draga mi je Austrija, ali mi je puno draža Hrvatska'

Vijesti 11. ruj 201514:13 > 14:19
Marko Jurinec/PIXSELL

Premijer Zoran Milanović komentirao je medijske napise da će Austrija, zbog zakonskog prijedloga hrvatske Vlade da se problem zaduženih u švicarskim francima riješi konverzijom takvih kredita u kredite vezane uz euro, tražiti reakciju ministara financija EU.

“Austrijski ministar je austrijski ministar, Lalovac je hrvatski ministar, ja sam hrvatski premijer. Draga mi je Austrija, ali mi je puno draža Hrvatska”, istaknuo je.

Jutarnji list u petak piše da je austrijski ministar financija uputio pismo hrvatskom kolegi Borisu Lalovcu, u kojemu izražava razumijevanje za potrebu rješavanja problema kredita odobrenih uz franak, ali problematičnim smatra da se cijeli trošak prebaci na banke, što će, smatra, loše utjecati na povjerenje ulagača zbog pravne nesigurnosti.

“Intervenirat ćemo na neformalnom sastanku Ecofina, kako bi se slučajem pozabavili ministri financija, Europska komisija i ECB”, navodi austrijski ministar Hans Jörg Schelling, pozivajući ministra Lalovca na dijalog s bankarima i pronalaženje rješenja.

Hrvatska Vlada je sa sjednice u četvrtak u saborsku proceduru uputila prijedloge zakonskih izmjena za rješenje problema zaduženih u švicarskim francima konverzijom takvih kredita u kredite vezane uz euro, i to na način da se položaj korisnika tih kredita izjednači s položajem u kojem bi bili da su uzeli kredit u eurima.

Kroz izmjene dvaju zakona – o kreditnim institucijama i o potrošačkom kreditiranju – Vlada predlaže konverziju kredita u “švicarcima” i s valutnom klauzulom na dobrovoljnoj bazi, ovisi o odluci potrošača, i to za sve kredite u “švicarcima” koji su u otplati, koji su prodani ili na bilo koji način ustupljeni trećoj strani i sl., no ne i na kredite koji su redovno ili prijevremeno otplaćeni.

Također, predviđa se i mogućnost konverzije takvih kredita koje su podigle fizičke osobe koje obavljaju djelatnost slobodnih zanimanja, obrtnicima, trgovcima pojedincima te nositeljima obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, odnosno sve one koji odgovaraju svojom osobnom imovinom.

Paket socijalne pomoći, božićnica, švicarci, prdizborni darovi

Prigovore oko konverzije kredita oštro je komentirao Milanović.

“Veliki dio tih kredita bi propao i bio otpisan i opet bi banke platile manji porez. Dakle ovdje se radi da će jedan značajn broj ljudi lakše živjeti. A onda ćemo to isto, obećajem, bez obzira na austrijske i talijanske ministre čije su banke ovdje dobrodošle, ali su neke jako spekulirale i spletkarile kao Hypo…onda ćemo se pozabaviti pitanjem da mi jasno, pa i gospoda iz Austrije objasne koji je to rizik u Hrvatskoj zbog kojeg Hrvati plaćaju na cjeloživjetni kredit za stan kamatu od šest posto, a neki drugi dva-tri posto. Da to bude jasno svakome, da to bude jasno meni kao relativno školovanom čovjeku jer mi nije jasno. Puno sam razgovarao s ljudima od struke i to su uvijek neka polovična rješenja. Tko zarađuje – banke. Tko ima bonuse – bankari, ne svi, oni najveći dečki koje ne vidite i koji neće izaći pred kamere, koji će nekome platiti da objavi ono što žele, a za takve ja u Hrvatskoj ne radim niti sam ikad radio. A istovremeno sam imao puno razumijevanja upravo zato da ne bismo benzinom gasili lagani požar da se ne rasplamsa jer je situaicja bila napeta od prvog dana. A napeta je jer je netko od 2005. do 2007. tko je tada bio na vlasti, a to su sada ista gospoda iz HDZ-a koji su tada šutjeli kao zaliveni i nisu prigovarali. Nisu Saboru predložili zakon kojim bi se uvelo reda u plasiranje polutoksičnih proizvoda banaka s kojima su eksperimentirali u Hrvatskoj i Mađarskoj jer nisu mogli u Hrvatskoj. Jel to zločin, nije, je li muljaža – je. Ali ne mogu se građani na svojoj grbači odreći zbog toga života”, zaključio je Milanović.