Svjedoci smo žestokog vala retrogadnih desnih kretanja posebno u odnosu na žene, a u društvu se događa sveopća deprivacija već postignutih ženskih prava, rečeno je u ponedjeljak na skupu "Provedba zakona koji štite žene od muškog nasilja".
Skup je održan povodom 25 godina rada Autonomne ženske kuće Zagreb iz koje su izrazili bojazan da im zbog uvjeta za financiranje udruga, prijeti zatvaranje iduće godine.
Prema novom zakonu koji je Vlada donijela na natječaj se sada moraju javljati, pored udruga koje su se i do sada javljale, svi ostali korisnici sredstava proračuna, uključujući i one koji su do sada dobivali sredstva izravno iz proračuna bez natječaja.
VEZANE VIJESTI
“Autonomna ženska kuća Zagreb nakon četvrt stoljeća rada po svoj prilici morat će zatvoriti sklonište. Nadležno Ministarstvo socijalne politike i mladih kao jedan od uvjeta u raspisivanju natječaja navodi da zahtjeva licencu, tj. rješenje o ispunjavanju minimalnih uvjeta za pružanje socijalnih usluga. U praksi to znači da autonomna nevladina organizacija počinje postajati dom za odrasle osobe koji će raditi po pravilniku o domovima – dakle produžena ruka države”, rekla je na okruglom stolu predsjednica Autonomne ženske kuće Neva Tolle.
Samim time, dodala je, Autonomna ženska kuća prestaje biti organizacija civilnog društva.
U natječajnoj dokumentaciji navodi se i da će se financijska sredstva za iduću godinu smanjiti i biti odobrena u maksimalnom iznosu od 400.000 kuna, a dosad je Autonomna ženska kuća od resornog ministarstva dobivala 520.000 kuna.
Tolle je navela da u Hrvatskoj postoji sedam autonomnih skloništa i savjetovališta za žene koji na godišnjoj razini ukupno troše nepunih 8 milijuna kuna, dok državni ili gradski domovi za odrasle osobe pojedinačno na godišnjoj razini troše višestruko novca od svih tih sedam autonomnih skloništa zajedno. Rekla je i da savjetovalište i sklonište Autonomne ženske kuće mjesečno radi s oko 1400 žena i njihove djece. Ekspertiza borbe protiv nasilja nad ženama, ustvrdila je, ne leži u rukama države, već u rukama aktivistica ženskog pokreta.
Svjedoci smo žestokog vala retrogradnih desnih kretanja posebno u odnosu na žene
Tolle je ocijenila da je Autonomna ženska kuća uspjela senzibilizirati institucije i društvo protiv nasilja nad ženama i promijeniti percepciju tog problema u javnosti. “Danas smo svjedoci žestokog vala retrogadnih desnih kretanja posebno u odnosu na žene. Događa se sveopća deprivacija već postignutih ženskih prava – kao da smo se vratili u rane 90-te”, ocijenila je Tolle.
Iako imamo donekle zadovoljavajuće zakonske odredbe u svrhu zaštite žena i djece, u praksi ih, istaknula je, najčešće ne provodimo, a svi formalni mehanizmi socijalne kontrole i podrške ženama u Hrvatskoj provode dodatnu strukturalnu viktimizaciju žene koja je preživjela muško nasilje.
Tolle je upozorila da je nužno da Hrvatska hitno ratificira Konvenciju Vijeća Europe protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji jer će nakon njene ratifikacije kaznena djela nasilja nad ženama biti kažnjavana učinkovitim, primjerenim i odvraćajućim sankcijama, “a ne više javnim radovima kao što to danas sudovi dosuđuju”.
U Hrvatskoj su u porastu uhićenja žrtve zajedno s počiniteljem nasilja
Izvršna direktorica Autonomne ženska kuće Valentina Andrašek istaknula je da su u Hrvatskoj u porastu uhićenja žrtve zajedno s počiniteljem nasilja, a žene su optužene kao i počinitelji nasilja u 43,2 posto slučajeva.
Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić upozorila je pak da je femicid ozbiljan problem u Hrvatskoj. U posljednjih pet godina 11 do 13 žena ubijeno je od svojih partnera, dok je taj postotak unatrag 10 godina bio veći i znao je doseći brojku od 18 žena tijekom godine. “Ono što možemo primjetiti je da je taj oblik nasilja nad žena iz godine u godinu brutalniji”, naglasila je.
