N1 Zagreb emitirao je u srijedu posebnu emisiju uživo posvećenu činjenici da je točno prije 3 mjeseca izbila najveća izbjeglička kriza nakon 2. svjetskog rata.
Prije točno tri mjeseca, 16. rujna ujutro, prve izbjeglice preko zelene granice sa Srbijom ušle su u Hrvatsku. Samo tog dana 6 tisuća ljudi prešlo je granicu. Do danas više od pola milijuna. Kako će nas upamtiti svijet u jednom od najvećih sigurnosnih, političkih i humanitarnih izazova s kojim smo bili suočeni u 2015. godini?
VEZANE VIJESTI
Gosti Tihomira Ladišića su bili Ranko Ostojić, ministar unutarnnjih poslova u sada tehničkoj vladi, te iz studija N1 u Beogradu Radoš Đurović iz Centra za pomoć i zaštitu tražitelja azila.
Sjećate li se jutra 16. rujna kada je prvi val prešao i ušao u Hrvatsku?
“SMS je stigao u ranojutarnjim satima, nešto iza 6, to je bilo za očekivati, nakon što je Mađarska zatvorila svoju granicu i donijela restriktivne zakone, i bilo je sasvim izvjesno da će ruta vjerojatno biti okrenuta prema Hrvatskoj. Upravo zatvaranje žice bio je signal za sve koji su bili na putu ili se željeli domoći Njemačke i drugih zemalja, da krenu u velikom valu. Prije toga je preko Mađarske prošlo više od pola milijuna ljudi, ali u drugačijim brojkama nego za RH, gdje se u 24 sata rušilo rekorde.
Tih prvih dana, 16. i 17. rujna, došlo je do brojke koju teško može itko očekivati, pogotovo jer sam bio i u Srbiji gdje su me uvjeravali da nema nikog na Gevgeliji, a te noći je došlo do velikog vala u Tovarniku. Trebalo se preorganizirati, što smo radili dosta žurno. U početku smo prema svim EU pravilima ljude vodili u centre i smještali ih, morali smo otvoriti Beli Manastir za veliki broj osoba, otvoren je i Čepin, Osijek… Sve što se RH mogla tada napraviti.”
“Dogodilo se i odmah nakon toga da niti je Srbija bila spremna za prihvat nazad ljudi koji su prešli preko granice, niti se očekivalo da će oni tu ostati. Nakon 48 sati je jasno da sustav nije u RH kolabirao, nego da se papir koji RH izdaje koristi kao rješenje da se izađe iz vala i ukrca u prijevozno sredstvo i ide prema Sloveniji, ciljajući zemlje koje su bile destinacija. Oni ne žele ostati tu, i imaju svoje razloge. Svi uglavnom ciljaju zemlje s najvećim teretom, u ovom trenutku je to Njemačka.”
“Prve dane je bilo najviše bacanja dokumenata, u strahu da će im se dogoditi neka ranija iskustva, da će u RH naići na tretman koji su možda prije proživljavali kod drugih. To su bili razlozi poteškoća u registraciji, poput onih da su davali lažne datume rođenja i imena, no RH je u nekoliko dana to saznala i riješila, tretman je bio human i doveli smo to u red. Naravno da i danas postoji mogućnost da se lažno predstave, ali imamo obučene prevoditelje, koji vrlo jednostavno mogu otkriti je li netko ili nije iz Sirije, Afganistana, zna li koji je grad gdje, prepoznaje li registraciju i ostalo”, uvjerava Ostojić.
Jesu li ljudi u Hrvatskoj dobili pomoć koju su očekivali?
“Bez incidenata, bolesti i epidemije – siguran sam da je ovo uspješna operacija. Ponosan sam na ljude koji su to odradili, i policajke i policajci, nevladine udruge i dobra organizacija, volonteri u kampovima koji su i sada tu… Svi ljudi dobrog srca koji su tu tri mjeseca. Ono zbog čega što možemo biti zadovoljni jest da je Hrvatska pokazala drugačije lice, najveću zahvalnost imate od ljudi koji su prošli kroz kamp, u samo nekoliko sati je sve završeno kod svakoga, ili ako su trebali malo pričekati, odmoriti… Sve smo pripremili da je spremno još od 3.11. znajući da dolazi zima.”
“Ogromna je i prednost taj vlak koji vam jednostavno omogućava ukrcati ljude u Šidu, naši policajci ulaze unutra, a ti se ljudi ne muče vani na kiši, dolaze u kamp gdje dobiju sve što im treba, i dolaze u Dobovu, pa nastavljaju dalje svoj put. Nakon svog mučenja koje su prije toga prošli, ovo je sigurno puno bolje”, kaže Ostojić.
“Koliko god ta žica bila opasna, ne može ih zaustaviti”
“Nikada nisam vidio rješenje u žici”, rekao je.
“I Bugarska je priznala da preko nje stotine ljudi dolaze i u Hrvatsku, i unatoč rigoroznim mjerama koje vladaju na granici, pa čak i pucanje do kojeg je u jednom trenutku došlo. Koliko god ta žica bila opasna, ne može ih zaustaviti”, rekao je o postavljanju žice.
Tko je vratio sporni vlak iz Mađarske?
“Događaji tijekom izbjegličke krize su pokazali da se nakon tri dana donose drugačije odluke, prilagođavali smo se situaciji, svi ti centri su se opokazali kao loše rješenje, jer imate ljude koji se brzo žele tranzitirati, i odlučili smo se za organizirani prijevoz.
Slovenska je vlada svašta izjavljivala, kada je već bilo jasno da će se zatvoriti mađarska granica, a već 1.10. smo s Mađarskom policijom dogovorili da se vrati vlak, i to je dogovorila policija. Sve je bilo dogovoreno, nikome nije palo na pamet da bez dogovora uđe u Mađarsku, a i tamošnji šef koji je to dogovorio stradao je i smijenjen je od centralne vlasti.”
Ostojić kaže kako je danas put izbjeglica tzv. balkanskom rutom uhodan, sve ide uz dogovor i uz prethodnu najavu.
Vode li se još uvijek postupci protiv hrvatske policije zbog vlaka u Mađarskoj?
“Ja sam preuzeo odgovornost za svaku njihovu radnju. Za vlak je dostavljeno pismo u kojem stoji da je odgovoran ministar Siniša Hajdaš Dončić, obojica smo preuzeli odgovornost. Nije bilo nikakvog upada za koji su bili optuženi, vlak se vratio nazad, ali ni danas ne funkcionira dobro željeznički promet između Mađarske i Hrvatske.”
Radoš Đurović iz Centra za pomoć i zaštitu tražitelja azila. kaže da kriza u Srbiji još uvijek traje, iako u manjem jeku.
Zanemaruje se činjenica da je moguće da neki ljudi žele ostati
“Kroz Srbiju je od početka godine do 1.12. prošlo preko 485 tisuća ljudi koji imaju “namjeru tražiti azil”, ali ukupno je i preko 600 tisuća ljudi prošlo kroz zemlju.” “Čini se da sve zemlje u regijii promatraju ovaj problem kao tranzitni problem, koji ne moramo pojedinačno rješavati, već je problem kontinenta. Aktivnosti srpskih organa bile su da omoguće nesmetan i brz tranzit prema zemljama zapadne Europe”, kaže Đurović.
“No, zanemaruje se činjenica da je moguće da neki ljudi žele ostati”, rekao je gost iz beogradskog studija N1.
“U RH je vrlo malo ljudi zatražilo azil, negdje 20. Ja se ne bih složio da im nije ponuđen azil”, rekao je pak Ostojić.
“Činjenica je da ne žele ostati, mi im dijelimo informacije o tome, i da žele zaštitu, sigurno bi je mogao dobiti u Hrvatskoj. Imaju smještaj u hotelu automatski, učenje jezika i osiguravanje zdravstvene zaštite i slično. RH ovo smatra humanitarnom katastrofom, odnosimo se prema njima sukladno potpisanim Konvencijama, i imamo veliku pomoć nevladinih udruga koje pružaju dodatnu pomoć ako žele međunarodnu zaštitu. Ne naplaćujemo nikome ništa, a to se ne događa u niti jednoj zemlji unutar ove rute”, rekao je među ostalim Ostojić. Kaže i da su nam kapaciteti ograničeni.
Beograd: “Što ćemo dalje ako se izbjeglički teret nastavi?”
“U Beogradu izbjeglice više ne vidimo, ljudi uđu u Preševu i nastave put Šida pa u RH”, rekao je Đurović.
“Svi u regiji gledaju da teret migracija prebace dalje, a tako je i u Srbiji. Pruža se potrebna asistencija i onda dalje idu u RH. Zemlje Balkana nisu one koje mogu riješiti problem, a samo je pitanje što ćemo dalje ako se izbjeglički teret nastavi, i kako smjestiti ljude koji neće htjeti ostati, ali će se morati malo zadržati u zemljama Balkana?”, pita se Đurović.
“Srbija nije članica EU, ali obavezuju nas ugovori sa zemljama članicama. Koliko smo svjedoci u javnosti, Srbija se obavezala na određen broj ljudi, u početku je to bilo 6 tisuća ljudi. Pozicija Srbije nije ista kao kod drugih zemalja članica“, rekao je o mogućnosti da se dio ljudi vrati u Srbiji. Rekao je da su građani humano prihvatili izbjeglice. Smatra da će Srbija u budućnosti možda biti područje ‘tampon zone’.
“Podizanje ograde je osuđeno na propast, a i ovi načini da se ljude diskriminira i odvaja na izbjeglice i migrante. To samo povećava cijenu krijumčarenja, i moramo postići konsenzus u cijeloj Europi. To ne smije biti problem nekoliko zemalja, niti Balkana”, zaključuje Đurović.
Hoće li Srbija i RH ostati hot spotovi u kojima bi bio zaustavljen izbjeglički val?
“RH je jasno rekla da hot spot nije rješenje izbjegličke krize”, rekao je Ostojić. Ostojić smatra i da izbjeglička kriza nije pri kraju, nego da to visi o kraju rata u zemljama iz kojih izbjeglice dolaze. Kaže da su i prije četiri godine u Bruxellesu pričali o ideji da se napravi grnaična straža koja bi mogla dodatno intervenirati u zemlji iz koje dolaze izbjeglice, ali da je to samo ideja.
Na pitanje o revoltu građamna u Istri na granici sa Slovenijom, gdje građani iz obje zemlje prosvjeduju protiv postavljene žilet žice, a među ostalim i postavljajući božićne ukrase na nju, i uklanjajući dio žice, Ostojić kaže da je to dobro.
“Jako je dobro da slovenski građani i hrvatski građani zajedno prosvjeduju protiv žice i da se ne slažu sa slovenskom vladom i političarima, koji su sebi dozvolili da tako nešto naprave. To je bacanje novaca kojim se misli da se može nekoga zaustaviti. To je sramota EU, i u ovom trenutku Hrvatska ne krši niti jedan dogovor čime bi to izazvali. Hrvatska to može u 24 sata riješiti, ali na tu provokaciju nećemo nasjesti. Nitko u Sloveniji ne ostaje, istog dana koliko ih uđe u Sloveniju izađe ih istog dana”, kaže Ostojić, koji je najavio da će Hrvatska sutra, koristeći prava koja joj pripadaju članstvom u EU, ići u “postupak protiv Slovenije.”
“U ovom trenutku nema izbjeglica, ali ginu životinje koje nisu krive za ovu situaciju, i zbog toga sutra idemo postupkom protiv Slovenije.” Rekao je da će postupak biti pokrenut od strane Ministarstva vanjskih poslova.
Pogledajte cijelu emisiju:
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.
