Gdje se konzumira najviše kave? Odgovor će vas iznenaditi

Milijunima ljudi kava je neizostavan početak dana, a na mnogim mjestima njezina konzumacija predstavlja mnogo više od pukog načina za jutarnje razbuđivanje. Ona je sastavni dio druženja, gostoprimstva i svakodnevnih navika – što posebno dobro razumiju na Balkanu, piše Metropolitan.si.

Bosna i Hercegovina tik do svjetskog vrha

Podaci o globalnoj potrošnji kave pokazuju da je Bosna i Hercegovina doista jedna od zemalja u kojima kava zauzima vrlo posebno mjesto.

Prema podacima iz 2023. godine, Bosna i Hercegovina zauzela je drugo mjesto u svijetu po količini kave dostupne za potrošnju po stanovniku, s 14,26 kilograma godišnje. Ispred nje našla se samo Irska, gdje je ta brojka iznosila 15,79 kilograma po stanovniku. Treće mjesto zauzeo je Libanon s 12,91 kilogramom, a slijede ga Novi Zeland (12,81 kg) i Gruzija (12,52 kg). Visoko se plasirala i Srbija, zauzevši šesto mjesto s 12,15 kilograma po stanovniku. Na popis deset najvećih potrošača kave ušle su se i Danska, Švedska, Finska te Bugarska.

Kava je dio svakodnevice u Bosni i Hercegovini

Visok plasman Bosne i Hercegovine zapravo i nije toliko iznenađujući kada se uzme u obzir lokalna kultura ispijanja kave. Tradicionalna bosanska kava sastavni je dio svakodnevnog života i druženja. U kavi se uživa kod kuće, u posjetima, u kafićima i uz duge razgovore; mnogima je njezina priprema gotovo ritual. Stoga mala džezva, šalica kave i vrijeme za razgovor imaju sasvim drukčije značenje od kave koja se na brzinu popije usput, na putu do posla.

Što točno znače kilogrami po stanovniku?

Kada je riječ o podacima, važno je istaknuti detalj zbog kojeg se ljestvica ne bi trebala doslovno tumačiti kao stvarna količina kave koju pojedinac konzumira. Podaci se temelje na statistici Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO) i odražavaju dostupnost kave za potrošnju – izraženu u ekvivalentu sirovih ili zelenih zrna kave – po stanovniku. Riječ je, dakle, o statističkom pokazatelju dostupnih zaliha kave, a ne o anketi u kojoj se stanovnike pita koliko šalica kave doista popiju.

Zašto na popisu nema nekih vrlo malih zemalja?

U usporedbu su uključene samo zemlje s više od tri milijuna stanovnika. Taj kriterij sprječava da vrh ljestvice zauzmu vrlo male zemlje, u kojima na brojke o potrošnji mogu snažno utjecati turisti ili prekogranična kupnja.

Upravo su iz tog razloga određene manje zemlje – poput Luksemburga i Maldiva – isključene iz usporedbe jer bi njihovi podaci o potrošnji kave po stanovniku mogli dati vrlo iskrivljenu sliku stvarnih navika lokalnog stanovništva.

Unatoč toj statističkoj nijansi, visoko mjesto Bosne i Hercegovine ne iznenađuje nikoga tko je ondje sjeo uz šalicu kave. Kava ondje nije samo napitak; ona je često, prije svega, povod da ljudi zastanu, sjednu zajedno i odvoje vrijeme za razgovor.