Indeks pametnih gradova 2021., svrstao je Bilbao među deset najpametnijih gradova na svijetu. Bez premca prvi je u Španjolskoj. Baskijska metropola od otprilike 400 tisuća stanovnika primjer je u javnom prijevozu, odvajanju otpada i recikliranju, brzom internetu, digitalnim javnim uslugama. Nekadašnji grad teške industrije, danas je šampion novih industrija, a sveobuhvatna urbana transformacija koju je prošao zaradila mu je i najviše međunarodne urbanističke nagrade. Fokus gradske uprave kroz godine su potrebe građana, ali i internacionalizacija grada. Posebnost Bilbaa jest i stvaranje gradske povelje vrijednosti, njih ključnih 17, oko kojih su se usuglasili građani i gradska uprava. O tome što je Bilbao i što bi gradovi u Europi trebali biti danas i u smislu oporavka i otpornosti, za Global Fokus N1 autorica projekta Ivana Dragičević, razgovarala je s voditeljicom odjela za javne usluge, građanski angažman i internacionalizaciju Bilbaa Oihanom Aguirregoitiom.

Kako je Bilbao od industrijskog, uspavanog, ne tako zanimljivog industrijskog grada postao globalni brend?

Iza toga stoji puno truda, projekata i snažna osobnost grada te vodstvo koje smo imali prije određenog broja godina. Bilbao je kao grad snažan međunarodni brend, što smo postigli tako što smo se uspjeli transformirati nakon duboke krize koju smo proživljavali. U tom smislu uvijek kažemo da želimo biti u prvom planu međunarodne arene, ali da ne dovodimo u pitanje svoje glavne ciljeve: povećanje zaposlenosti i kvalitete života naših građana te smanjenje nejednakosti u našem gradu.

Bilbao je svjetski poznat po Guggenheimovu muzeju, a kultura je vrlo važna u definiciji globalnoga grada. Dakle, koliko su važni identitet, kultura i internacionalizacija kulture u Bilbau?

Tu možda moramo istaknuti da svaki grad ima vlastiti identitet i razvija svoj identitet uzimajući u obzir različite čimbenike osobnosti. A kao što ste spomenuli, kultura je bila jedna od naših prekretnica. Izgradili smo Guggenheimov muzej i to je bila početna točka našeg urbanog oporavka. Dobili smo priliku dijeliti kulturu diljem grada. Uspjeli smo oporaviti i transformirati ne samo kulturu nego i gospodarski razvoj, zapošljavanje i općenito dobrobit građana.

Kad govorimo o zapošljavanju i dobrobiti građana te nejednakostima koje spominjete, što je težak i velik problem u cijeloj Europi, koje ste mjere poduzeli u Bilbau kako biste pokrenuli gospodarski razvoj, koje su bile glavne grane toga gospodarskog razvoja i koji su to bili glavni izazovi i prepreke u borbi protiv nejednakosti?

Uvijek kažemo da je strategija pametnih gradova model gradskog upravljanja u kojem je tehnologija pokretač za poboljšanje kvalitete života građana. Nije stvar samo u korištenju tehnologije, nego je moramo koristiti uzimajući u obzir da katkad imamo digitalne jazove, ljude s posebnim potrebama i invaliditetom pa treba naći načine korištenja tehnologije za možda holistički pristup javnim uslugama i moramo uzimati u obzir potrebe svih onih koji žive u gradu.

A lokalna vlast mora biti blizu građanima i shvaćati potrebe svoje zajednice. Jer u Europi je politička elita obično vrlo udaljena od građana, a to također stvara neke nejednakosti. Koji su to bili glavni izazovi koje ste imali u Bilbau?

Mi uvijek kažemo da su općine najbliže institucije građanima. U gradovima se događaju stvari… Građani žele da se njihovi problemi rješavaju, nije im važno tko je najodgovorniji za nešto. Primjerice, u Baskiji imamo tri razine: lokalnu, pokrajinsku i regionalnu. Nastojimo njegovati snažnu suradnju između različitih institucionalnih razina, a to uključuje i privatni sektor, jer je najvažnije riješiti problem koji u nekom trenutku imamo, a ne tko je najodgovorniji za nešto. Stoga trebamo imati tijesnu suradnju kako bismo poboljšali situaciju i riješili probleme koje imamo.

Orijentirani ste prema problemima, ali i prema idejama i inovacijama. Mislim da je i to važno u ovom konceptu pametnih gradova. Koji su po vama glavni projekti i ideje koji se u ovom trenu razvijaju u Bilbau?

Imamo različite projekte, neki se odnose na infrastrukturu, poput sustava brzih vlakova… Ali kad bih neke morala odabrati, izdvojila bih otok Zorrotzaurre, vrlo posebno gradsko područje u kojem ćemo izgraditi dva urbana tehnološka parka. Tu tijesno surađujemo sa sveučilištima i raznim javnim i privatnim tvrtkama kako bismo stvorili ekosustav koji će moći ponuditi napredne usluge za druge tvrtke ili industrije koje sada možda nisu locirane u gradu, nego oko grada. Možda moram spomenuti i jedan nematerijalni projekt, ali koji nam je izuzetno važan jer je to projekt koji vodi gradonačelnik. Nosi naziv “Bilbao, grad vrijednosti”. Radi se o participativnom projektu u okviru kojeg moramo definirati popis naših jedinstvenih vrijednosti. To su vrijednosti za koje su nam građani Bilbaa rekli da ih je nužno uzeti u obzir kako bismo razvili sadašnjost i budućnost grada.

Danas u Europi razgovaramo o vrijednostima i našoj budućnosti. Ne možemo znati kamo krenuti, a da ne prihvatimo neke temeljne vrijednosti. Koje su to vrijednosti građani Bilbaa prepoznali kao važne za njih i njihov grad, i vaš grad?

Na početku smo krenuli s 10 vrijednosti, a nakon ovog participativnog procesa završili smo sa 17 vrijednosti, a društvena pravda u središtu je tih vrijednosti, kao i poštivanje ljudskih prava. No tu su i jednakost između žena i muškaraca, sudjelovanje, kreativnost, zdravlje, koje je postalo važna vrijednost u posljednje dvije godine. Imamo ukupno 17 vrijednosti, a upravo je toliko i ciljeva održivog razvoja. I postoji snažna veza između ovih vrijednosti i ciljeva održivog razvoja.

Spomenuli ste zdravlje, pandemija traje već dvije godine. U Europi imamo novi plan za oporavak i otpornost. Španjolska je dobila golem dio sredstava zbog posljedica pandemije. Jeste li u Bilbau zadovoljni i mislite li da bi gradovi i lokalne zajednice u nekim drugim gradovima Europe trebali biti više uključeni, ili je možda Španjolska drukčiji scenarij? Koliko ste zadovoljni i kako ćete koristiti ova sredstva?

Možda mogu objasniti kako funkcioniramo u Bilbau i Baskiji. Mislim da je vrlo važno u obzir uzeti različite razine regije jer lokalno djelovanje i odgovor moraju biti artikulirani. Blisko surađujemo s baskijskim vlastima jer nam to pomaže, odnosno pruža mogućnost da aktualne politike budu usklađene s prioritetima EU-a. A s time u vezi imamo i vlastiti strateški plan pod nazivom “Euskadi Next”, a na gradskoj razini radimo na povlačenju sredstava iz europskog plana za oporavak. Ta sredstva idu s nacionalne razine. Prolazimo tri vrste transformacije, odnosno suočeni smo s trima izazovima: ekološkom i digitalnom transformacijom te socijalnom kohezijom. S time u vezi doista vjerujem da već imamo projekte i spremni smo ih provoditi u skladu s prioritetima Europske komisije kako bismo iskoristili ovu situaciju.

Spomenuli ste i klimu. Moram vas pitati, Bilbao je u Biskajskom zaljevu, na Atlantiku… Svaka regija ima vlastite izazove u pogledu klime, mi na Sredozemlju, vi na Atlantiku… Kako planirate izgraditi tu otpornost u pogledu naše budućnosti?

I u tom pogledu surađujemo s institucijama na različitim razinama. Za nas je najvažnije sve što ima veze s upravljanjem energentima. Mislim da je to tema koja je vrlo aktualna na europskoj razini. Pripremili smo različite projekte povezane s novim izvorima energije i potrebom da budemo neovisniji. Još jedan možda manji projekt odnosi se na to da svoje zgrade učinimo učinkovitijima, trebamo uvesti tehnologije za pametnu mobilnost, a trebamo i naporno raditi s građanima, jer moramo surađivati kako bismo poboljšali situaciju u vezi s klimom i odgovorili na klimatske izazove.

Riječ koja je danas u fokusu je “sigurnost” ili “nesigurnost”. Povijest Baskije bila je nesigurna zbog ETA-e… Naša je današnjost također nesigurna zbog nekih drugih razloga koji nisu povezani s tom poviješću. Kako izgrađujete taj novi identitet?

Mislim da trebamo gledati prema budućnosti, a da ne izgubimo svoj identitet. Prošli smo građanske ratove, dva svjetska rata, nekoliko gospodarskih kriza, učinak terorizma i strašne poplave. No iz tih smo kriza izišli s entuzijazmom, snažnom solidarnošću i ulaganjem velikih napora. Mislim da je to dio našeg identiteta, puno ste puta spomenuli naš identitet… Te identitete moramo osnaživati i naporno zajedno raditi kako bismo gledali u budućnost s određenom nadom. Opetovano smo se uspijevali transformirati i sada smo spremni to opet učiniti. Možda se i malo bojimo, ali to nas neće zaustaviti. Nastavljamo sa svojom transformacijom jer je ona nužna u globalnim razmjerima.

E – Euskadi (Baskija na baskijskom jeziku, op.a.), E – Europa. Što je Euskadi u Europi u smislu onoga što pružate našoj povijesti i baštini? I kako biste opisali duh svoga grada i regije u svjetlu svih izazova koji nas čekaju u budućnosti?

Mislim da smo regija koja može imati vlastiti glas u Europi. I želimo taj prostor jer doista vjerujemo da ćemo u tijesnoj suradnji s drugim regijama u Europi moći iskoristiti različitosti koje imamo u Europi te da ćemo biti snažniji kako bismo se uhvatili u koštac sa svim izazovima s kojima se suočavamo. Dakle, kao Baskija želimo vlastiti prostor u Europi.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.