Što ako ebola stigne u Hrvatsku? Ministarstvo za N1: Imamo spremne protokole i kapacitete

Upitali smo ih razmatra li Hrvatska, zbog nadolazeće turističke sezone, mjere kontrole zdravstvenog stanja putnika koji ulaze u državu. Iz Ministarstva zdravstva naveli su da, zajedno s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo, kontinuirano prate epidemiološku situaciju vezanu uz bolest uzrokovanu virusom ebole u suradnji sa World Health Organization, European Centre for Disease Prevention and Control i drugim međunarodnim partnerima.

"Sukladno trenutačnoj procjeni rizika i preporukama međunarodnih institucija, za sada nisu uvedene posebne mjere zdravstvenog pregleda svih putnika na ulasku u Republiku Hrvatsku. Trenutačno postoji rizik od zaražavanja u provinciji Ituri u Demokratskoj Republici Kongo te u Kampali i drugim dijelovima Ugande, pri čemu se mogućnost širenja ne može u potpunosti isključiti ni izvan navedenih područja", naveli su iz Ministarstva za N1.

Turistička sezona

Naglasili su da Hrvatska nema direktne zračne linije s područjima zahvaćenima aktualnom epidemijom ebole, no zbog povećanog intenziteta međunarodnih putovanja tijekom turističke sezone posebna se pozornost usmjerava na praćenje epidemiološke situacije i putničkih tijekova preko najfrekventnijih europskih i međunarodnih zračnih luka koje predstavljaju tranzitne točke za dolazak putnika u Republiku Hrvatsku.

"Zbog aktualne epidemiološke situacije i proglašenja javnozdravstvene ugroze od međunarodnog značaja (PHEIC), za osobe koje dolaze ili se vraćaju iz područja zahvaćenih epidemijom planira se provedba mjera zdravstvenog nadzora u trajanju od 21 dana, što odgovara maksimalnom inkubacijskom razdoblju bolesti. Mjere uključuju epidemiološku procjenu rizika, informiranje putnika o simptomima bolesti i načinu postupanja u slučaju razvoja simptoma te redovitu komunikaciju s nadležnim epidemiološkim službama tijekom trajanja zdravstvenog nadzora. Hrvatska će i nadalje postupati sukladno procjeni rizika te prema preporukama WHO-a, ECDC-a i europskih mehanizama ranog upozoravanja i odgovora", istaknuli su u odgovoru.

Ima li Hrvatska protokol?

Europska unija još se uvijek nije odlučila na zajedničke korake u prevenciji širenja ebole na svom teritoriju, ali neke zemlje, poput Belgije i Njemačke, imaju razrađene protokole za slučaj dolaska ebolom zaraženog putnika. Pitali smo Ministarstvo kako s time stoji Hrvatska.

"Hrvatski zavod za javno zdravstvo i Klinika za infektivne bolesti zajednički su izradili protokole i procedure za postupanje u slučaju sumnje ili potvrđenog slučaja bolesti uzrokovane virusom ebole. Takve upute postoje inače već dulje vrijeme s obzirom na to da ovo nije prva epidemija ebole proglašena javnozdravstvenom ugrozom od međunarodnog značaja. Slične situacije zabilježene su tijekom epidemije u zapadnoj Africi 2014./2015. godine te tijekom epidemije u Ugandi 2022. godine.

Postupanja su usklađena s preporukama WHO-a i ECDC-a te uključuju koordinaciju Ministarstva zdravstva, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, zdravstvenih ustanova, hitne medicinske službe, graničnih službi i drugih nadležnih tijela. Hrvatska sudjeluje i u europskim sustavima razmjene informacija i ranog upozoravanja vezanim uz prekogranične prijetnje zdravlju", poručili su.

Na pitanje što protokol podrazumijeva, iz Ministarstva su naglasili da se ebola ne prenosi zrakom poput gripe ili COVID-19, nego prvenstveno izravnim kontaktom s krvlju, tjelesnim tekućinama ili kontaminiranim materijalom oboljele osobe, zbog čega su pravodobno prepoznavanje, izolacija i pravilna uporaba zaštitne opreme ključne mjere sprječavanja širenja infekcije.

"Protokoli podrazumijevaju detaljne upute zdravstvenim djelatnicima i drugim uključenim službama za postupanje s osobama koje dolaze iz područja zahvaćenih epidemijom ili kod kojih postoji sumnja na infekciju virusom ebole.

To uključuje rano prepoznavanje simptoma i epidemioloških kriterija, izolaciju osobe kod koje postoji sumnja na bolest, pravilnu uporabu osobne zaštitne opreme, siguran transport pacijenta, laboratorijsku dijagnostiku prema biosigurnosnim protokolima, epidemiološko praćenje kontakata te provođenje zdravstvenog nadzora tijekom inkubacijskog razdoblja. Posebne upute dostavljaju se i drugim uključenim sustavima, uključujući Ministarstvo unutarnjih poslova, avioprijevoznike i druge relevantne službe", naveli su i dodali da su brojne smjernice javno dostupne na mrežnim stranicama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i HZJZ – informacije za zdravstvene djelatnike.

Na pitanje ima li Hrvatska liječničke i bolničke kapacitete za potencijalni smještaj zaraženih ebolom, iz Ministarstva su odgovorili potvrdno.

Definirane procedure

"Imamo uspostavljene zdravstvene, epidemiološke, laboratorijske i bolničke kapacitete za zbrinjavanje osobe kod koje bi se postavila sumnja na infekciju virusom ebole. U slučaju sumnje na bolest, pacijent se ne bi zbrinjavao u redovitom bolničkom tijeku, nego prema unaprijed definiranim procedurama koje uključuju hitnu epidemiološku procjenu, izolaciju, obavještavanje nadležnih službi, siguran transport te smještaj u odgovarajuće bolničke uvjete uz primjenu propisane osobne zaštitne opreme i mjera sprječavanja bolničkog prijenosa infekcije", rekli su i podcrtali da zdravstveni sustav ima definirane procedure i raspoložive kapacitete za postupanje u slučaju sumnje ili potvrđenog slučaja ebole, a mjere se kontinuirano prilagođavaju aktualnoj procjeni rizika i preporukama međunarodnih javnozdravstvenih institucija.

"U Hrvatskoj je za ovakve situacije predviđeno zbrinjavanje u ustanovama koje imaju iskustvo i kapacitete za liječenje visokorizičnih zaraznih bolesti, uz koordinaciju Ministarstva zdravstva, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, nadležnih epidemioloških službi, infektološke struke i hitne medicinske službe.

Kliničko zbrinjavanje uključuje izolaciju bolesnika, simptomatsko i potporno liječenje, nadzor vitalnih funkcija, laboratorijsku obradu prema sigurnosnim protokolima te praćenje i zdravstveni nadzor svih potencijalnih kontakata", zaključili su za N1 iz Ministarstva zdravstva.