Arhitekt o Bačićevim zakonima: U ovome kao struka vidimo opasnost

Akademik i čelnik HAZU-a Nikola Bašić komentirajući u srijedu prijedloge takozvane Bačićeve zakone, slikovito je rekao da ono što smo "teško obranili u Domovinskom ratu, danas gubimo u gruntovnici". Izjava je snažno odjeknula u javnosti, a lijeva i desna oporba već su tjednima ujedinjene u kritici paketa triju građevinskih zakona.

Arhitekt Krunoslav Šmit pobrojao je u razgovoru na N1 razloge zašto ova zakonska rješenja smatra štetnima za prostor.

Bez ideje o dugoročnom razvoju prostora?

"U prostorno-planskim dokumentima koji se planiraju nema ideje o dugoročnom razvoju prostora. To je bio nedostatak i prošlih zakona, no ako se radi novi zakonski okvir, bilo bi za očekivati da u ovim okolnostima, u kojima je pritisak na naš prostor veći od onoga kakav je bio prije ulaska u EU, trebamo brinuti za dugoročno pitanje, ali i odgovor - što se s našim prostorom treba dogoditi? Da se po tome kroji zakonsko rješenje i da taj prostor zaštitimo ili ga dovedemo tamo gdje želimo da on bude", rekao je.

Reaktivan i projektni zakon

Na pitanje vidi li viziju u ovom paketu zakona, kaže da prepoznaje dva elementa.

"Zakon reagira na neke okolnosti i potrebe koje imamo. Ako ga uspoređujemo s GUP-ovima i praksom koju imamo, on je reaktivan. Reagira na ono što je uočio i prepoznao kao negativnu praksu i ono što iz EU-a dolaze kao upute. S druge strane on je projektni zakon što znači da afirmira projekte i brzu realizaciju stvari u prostoru", navodi Šmit.

Kako dodaje, ide se na ruku svih postupaka kako bi se dogodila gradnja, što se nadovezuje na kritike oporbe da se ovim zakonima ide na ruku investitorima.

Što je bilo potrebno da bi se dosadašnji građevinski zakoni nadogradili?

"Ovaj zakon koji danas imamo, ima temelje na postojećim zakonima, on je dorada. Koncepcijski je to vrlo slično. Svaka prilika koju otvara mijenjanje zakona je prilika za korjenito mijenjanje sustava kojem smo doista uočili mnogo nedostataka.

Potreba za javnom raspravom

"Vizija razvoja prostora - konceptualno razmišljanje kuda idemo ni sada, a ni u prijašnjim zakonima nije bilo naglašeno. Naglasak je stavljen na proceduru - kako ćemo ispuniti sve korake kako bismo mogli reći da smo transparentno dobili dozvolu za gradnju. Nismo se fokusirali na to da li ta intervencija, zahvat u prostoru utječe na promjenu ne samo parcele, nego i da li smanjuje kvalitetu puno šireg prostora", naglašava Šmit.

Rekao je i što bi rado vidio u zakonskim rješenjima, a to je prvenstveno - participacija građana s naglaskom na javnu raspravu.

"Javna rasprava kako nam iskustva pokazuju, dolazi prekasno. Ona u biti ne bi trebala biti to da ja gledam što se događa s mojom parcelom i da je u fokusu moj partikularni interes. U središtu bi trebalo biti ono što je dobro - za sve", istaknuo je arhitekt.

Na činjenicu da se u prijedlozima u trenutačnom obliku Ministarstvu daje prostor da investitorima dodjeli pravo za gradnju svog projekta, ali i za njega nužne infrastrukture koja u tom gradu nije ni predviđena.

"Imamo jako puno prostornih planova, GUP-ova koji predviđaju manje, osjetljivije prostorne cjeline za koje je procijenjeno da su za njih važne i da ih je potrebno urediti na puno precizniji način. Oni su često najvrjedniji dijelovi tog grada. Što se sada dogodilo? Ti GUP-ovi su donošeni predugim procedurama, tako da su mnogi gradovi na svojim najvjrednijim lokacijama "zamrznuli" te prostore. Sad se Ministarstvo kroz ovaj prijedlog usmjerilo na taj problem", rekao je.

No kako se usmjerilo?

Novina: Urbanistički projekt

"Čini mi se da je dobro da se gradove natjera da budu efikasnije, ali nije dobro da to za njih čini Ministarstvo koje iz Zagreba pokušava naći rješenje za neko malo mjesto u južnom dijelu Hrvatske. Imali smo iskustvo s golf igralištima kada je došla zadaća iz Ministarstva da se duž obalnog teritorija pojavljuju. Pojavljivala su se na raznoraznim lokacijama, bez razumijevanja za lokalne osobitosti.

Na pitanje što se forsira ovim Zakonom, kaže da se to nalazi u članku 48.

"Ona ovdje i dalje postoje. U tom se članku govori o izuzecma što znači da se golf igrališta mogu graditi i izvan građevinskog područja. Tu je pitanje što je s izuzecima i što je s gradnjom van građevinskog prostora", govori pa dodaje:

"Uvodi se jedna nova vrsta dokumenta u sustav prostornog planiranja koji omogućuje nakon njegove realizacije i odobrenja da se po tom dokumentu gradi u prostoru. On se zove urbanistički projekt. On bi u situacijama gdje nisu realizirani urbanistički planovi propisao da se za njih specifično radi urbanistički projekt. To znači da se detaljnije riješava pitanje organizacije prostora, npr ugradnja parcelacije. No taj plan uređenja ima zadaću da poštuje plan "višega reda", poput GUP-a. No Urbanistički plan u kombinaciji s proglašenjem javnog interesa (koji također određuje Ministarstvo) može pregaziti sve prostorne planove, neovisno o tome što kaže GUP ili bilokoji planski dokument", razjašnjava Šmit.

Zaključak je sljedeći:

"U kombinaciji jedne i druge ovlasti koju kontrolira Ministarstvo, tu kao struka vidmo opasnost.