Na današnji dan, 28. veljače 2021. godine, od srčanog udara iznenada je preminuo tadašnji gradonačelnik Zagreba Milan Bandić. Da je poživio, možda bi na lokalnim izborima koji su uslijedili dva i pol mjeseca kasnije osvojio i sedmi gradonačelnički mandat.
No i ovako je Milan Bandić u gradske anale upisan kao najdugovječniji gradonačelnik Zagreba koji je na čelu grada bio 18 godina, od 2000. do 2021. s kratkim prekidom između 2002. i 2005. kada se, nakon skandala zbog vožnje u pijanom stanju i bijega prometnoj policiji, povukao s dužnosti. Doduše, u tom je razdoblju dužnost obnašala njegova dotadašnja zamjenica Vlasta Pavić, a on je iz sjene upravljao gradom.
Bandić je gradonačelničkim stažom nadmašio Većeslava Holjevca koji je na čelu Zagreba bio 11 godina, od 1952. do 1963. godine.
Od ‘delanja’ stvorio zaštitni znak
Rođen 1955. u Grudama u Bosni i Hercegovini, Bandić je u Zagrebu završio studij Obrane i zaštite i ostao u gradu. Kao mladi član Saveza komunista Hrvatske (SKH) na Peščenici je od 1983. godine radio u Općinskom odboru SKH gradeći partijsko-političku karijeru.
Nakon demokratskih promjena 1990. i osamostaljenja Hrvatske, ostao je u SDP-u kao stranci sljednici SKH, a do konca 1990-ih gradio je zagrebački odbor stranke i pripremao teren za dolazak na čelo grada. Od zagrebačkog SDP-a stvorio je najsnažniju organizaciju te stranke s kojom se razišao 2009. kada se, kršeći stranački Statut, kandidirao na izborima za predsjednika Republike, iako je SDP tada već istaknuo Ivu Josipovića kao svoga kandidata.
Bandić je nastavio kao nezavisni kandidat i na tim izborima s Josipovićem ušao u drugi krug i izgubio. Govorio je tada da želi biti “gradonačelnik Hrvatske”. Potom je osnovao stranku udjenuvši u njezin naziv svoje prezime i ime – Bandić Milan 365 – Stranka rada i solidarnosti. Ono ‘365’ u nazivu tebalo je sugerirati neprestan i neumoran rad jer Bandić je upravo od ‘delanja’ (“Idemo delat'”, bila mu je omiljena fraza) stvorio svoj zaštitni znak.
Prvi domaći populist
Također je o sebi stvorio arhetipsku sliku onoga koji, doduše u odijelu i skupim cipelama, gazi blatnjavim stazama Kozari puteva i drugih rubnih dijelova Zagreba.
Po mnogo čemu Milan Bandić je bio ovdašnji prototip populističkog političara, podjednako obljubljen koliko i omražen, umočen u brojne afere i opterećen nizom tužbi za kaznena djela, ali za života nikad osuđen, ni pravomoćno ni nepravomoćno.
Da skratimo, jer se ulazak u širinu priče o Bandićevom političkom ‘delanju’ lako može pretvoriti u sagu. Njegova dva desetljeća upravljanja gradom golemo je vremensko razdoblje u kojemu je neminovno bilo i uspjelih i propalih projekata.
Ostvareni i neostvareni projekti
Neki od ostvarenih projekata za vrijeme njegovih mandata su obnova Bundeka, izgradnja Arene Zagreb, proširenje Zagrebačke avenije i produljenje Branimirove ceste, izgradnja Domovinskog mosta, zgrade Muzičke akademije, Muzeja suvremene umjetnosti i Hitne pomoći, Remetinečkog rotora, stambenog naselja Jelkovec u Sesvetama…
Mnogo je i neostvarenih projekata. Od onog Zagreba na Savi i megalomanskog “Zagrebačkog Manhattana”, tunela kroz Medvednicu, podzemne željeznice, Jarunskog mosta preko kongresnog centra i termi Zagreb do konačnog dovršetka Sveučilišne bolnice u Blatu, obnove Dimamovog stadiona… Za njegovih mandata, primjerice, u Zagrebu se uopće nije proširila mreža tramvajskih linija. Čak 14 godina obnavljala se Sljemenska žičara koja je dovršena i puštena u pogon nakon njegove smrti, ali po suludo visokoj cijeni.
Simboli bandićizma: Fontane i ‘žetončići’
Mnogi od projekata iz njegovog teftera predizbornih obećanja, koje je i sam od mandata do mandata reciklirao, prepisuju se i danas. U javnom govoru i pogovoru Bandić i njegova administracija ostali su upamćeni i po pogodovanju raznim interesnim i “rođačkim” lobijima.
Među kritičarima ostat će upamćen po dva simbola svoje političke prakse: fontanama, koje je u jednom trenutku mahnito gradio dok je grad žeđao za drugim, značajnijim infrastrukturnim zahvatima. Također i po “žetončićima” koje je sam skovao kao izraz uvriježen u domaćem jeziku politike, jer je u svoju Stranku rada i solidarnosti, dok je bila parlamentarna, primao i dovodio mnoge odbačene ili razočarane zastupnike drugih stranaka, istodobno ne bivajući formalno dijelom vladajuće većine, ali vješto balansirajući između vlasti i oporbe.
Obećao da će se zapaliti na Jakuševcu ako ga ne sanira
Bandićev politički stil možda ponajbolje opisuje davni nastup u emisiji Roberta Knjaza u rujnu 2000. godine, s početka njegove vlasti u Zagrebu. Tada je nasred odlagališta Jakuševec bombastično obećao da će za četiri godine sanirati taj najveći komunalni problem Zagreba (koji je do ostao do danas) ili će u suprotnom “spaliti se” ondje.
Na samom kraju njegovog gradonačelnikovanja, Zagreb je u ožujku 2020. godine pogodio snažan potres s čijim se posljedicama i sanacijom nastalih šteta njegova administracija nije najbolje nosila.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare