Sušno razdoblje značajno je utjecalo na vodostaj rijeka i jezera. Malo jezero na Bundeku u Zagrebu gotovo je u potpunosti presušilo.
I visoke temperature i dugotrajno razdoblje suše utjecale su na vodostaj koji je sve niži. Primjer toga je Bundek, na kojem je na Malom jezeru ostalo tek nekoliko centimetara vode, a na pojedinim je dijelovima vidljivo i dno, javlja naša reporterka Nikolina Matošević.
VEZANE VIJESTI
Što se tiče Velikog jezera, i ono je gotovo presušilo.
Lipanj i srpanj ove godine okarakterizirani su kao sušni i vrlo sušni, a prate ih povijesno niski vodostaji rijeka. Primjerice, vodostaj rijeke Save samo je 40 centimetara viši u odnosu na najniži zabilježeni otkako je mjerenja.
Suša pogađa i potoke, pa je, primjerice, potok Vrapčak u Zagrebu potpuno presušio.
Posljedice suše moguće je vidjeti i diljem Europe, u Italiji i Njemačkoj, gdje se bilježe povijesno niski vodostaji rijeka Po i Rajne, a treba spomenuti i da nas u ovom tjednu čeka novi toplinski val, koji svemu ovome ne ide u prilog.
Definitivno je suša, i to prilična
Oliver Rajković, hidrolog iz DHMZ-a, gostovao je u Novom danu i komentirao niske vodostaje. “Definitivno je suša i to je prilična suša. Pamtimo 2003. i 2012. kao prilično sušne godine, a ove godine smo prekoračili ekstreme po nedostatku oborine i po trajanju sušnih razdoblja”, rekao je Rajković.
“Bile su redukcije vode na moru, biljke su u lošoj situaciji jer je suho, klimatološki je 2022. premašila i 2003. i 2012. godinu. Mjesecima nema dobre kiše, od oborine manje od 5 mm nema koristi, one će ispariti, nestati, od njih biljke nemaju koristi”, rekao je.
Hrvatska je po statistikama bogata vodom, ali nama treba kvalitetna i pitka voda, a kad kiša ne pada, svega je toga manje, kaže hidrolog DHMZ-a.
“U Hrvatskoj bih gledao dvije regije, krški dio prema moru i aluvijalni dio prema kontinentu. U krškim vodonosnicima imaju manju sposobnost zadržavanja vode, puno brže reagiraju na nedostatke, inače su osjetljiviji jer su izloženu svemu, ali taj krški dio dobar dio vode dobiva preko akumulacija od hidroelektrana na Krki i Cetini, pa nije baš sve tako crno da će u kršu vode nestati. Dakle, taj krški dio je spašen hidroelektranama, a u kontinentalnom dijelu reflektiramo stanje iz Europe”, rekao je Rajković.
“Mora pasti nekakva kiša…”
Što se podzemnih voda tiče, dosegnuti su mjesečni minimumi vodostaja, objasnio je. “Nama sada dolazi jesen i mora pasti nekakva kiša, ali podzemne vode reagiraju sporije. Globalno gledano, minimumi podzemnih voda su ujesen, a ovo što se na ljeto događalo reflektirat će se najesen. 83 posto vodoopskrbe pitkom vodom je iz podzemnih voda”, rekao je Rajković.
Komentirao je i presušivanje Malog jezera na Bundeku. “Bundek je povezan kroz šljunčano tlo uz rijeku Savu. Ona je na niskim razinama, dakle, Bundek se prihranjuje iz Save, reflektira promjenu vodostaja, ali činjenica je i da se korita rijeka mijenjaju, s vremenom Sava produbljuje svoje korito, pa je i za očekivati da će onda stoga vodostaj na Bundeku u budućnosti biti manji, ali to ne znači da nema vode”, rekao je Rajković.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!