Oglas

ŽELJKO TURK

Predsjednik Udruge gradova: Mi smo zadnja linija obrane od onečišćenja tekstilnim otpadom

author
Hina
11. svi. 2026. 15:17
odjeća, tekstil
Unsplash/Ilustracija

Lokalna razina je zadnja linija obrane od onečišćenja tekstilnim otpadom i ako ona ne uspostavi sustav temeljen na EU smjernicama taj će otpad biti odbačen u okoliš te time postati teret sadašnjim i budućim naraštajima, upozorio je predsjednik Udruge gradova Željko Turk.

Oglas

"Znamo da je s aspekta ekologije, tekstilna industrija jedan od najvećih zagađivača na svijetu, a mi na lokalnoj razini, rekao bih, da smo zadnja linija obrane. Ako mi ne uspostavimo sustav temeljen na europskim smjernicama taj će otpad biti odbačen u okoliš te time postati teret kako sadašnjim tako i budućim naraštajima", poručio je zaprešički gradonačelnik Turk na konferenciji "Budućnost tekstilnog otpada".

Konferenciju je organizirala Udruga gradova, pod pokroviteljstvom Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije te Predstavništva Europske komisije u RH, a Turk je istaknuo da na europske direktive koje traže da se istinski i sustavno riješi pitanje tekstila, treba gledati kao na priliku, a jednim dijelom i transformaciju, lokalnog gospodarstva jer je s ekonomskog aspekta tekstilni otpad i sirovina.

"U našim gradovima to mora postati temelj za razvoj socijalnog poduzetništva, sortirnica, reciklažnih pogona", poručio je.

U Hrvatskoj posjedujemo znanja od naših tekstilnih inženjera do komunalnih društava, a isto tako imamo i stručnjake u gradskim poduzećima, rekao je, ali i upozorio na nedostatak infrastrukture u gradovima.

U EU se svake godine baci oko pet milijuna tona odjeće

Poručio je stoga kako će ustrajati na tome da država, putem resornog Ministarstva te Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost prati gradove u investicijama usmjerenima na rješavanje pitanja tekstilnog otpada, na izgradnju infrastrukture te na poticanje poduzetništva, kako teret ne bi bio prebačen samo na građane i na lokalne proračune.

"Vjerujem u naše gradove i općine i vjerujem da možemo biti prethodnici u regiji kada je u pitanju zbrinjavanje tekstila. Zato što je to ispravno i ekonomski i ljudski", poručio je.

Voditeljica Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj Zrinka Ujević naglasila je kako svjedočimo velikom broju tekstilnog otpada, u EU se svake godine baci oko pet milijuna tona odjeće odnosno 12 kilograma po osobi, što znači da puno toga odlazi na smetlišta i odlagališta ili se izvozi.

"To nije samo gubitak materijalnih resursa nego je i onečišćenje okoliša", upozorila je te najavila ulazak u razdoblje u kojem će se od država članica EU očekivati da uspostave sustave kako bi se tekstilni otpad mogao bolje reciklirati.

Velika uloga na lokalnoj zajednici

Kaže da je velika uloga na lokalnoj zajednici, ali i da ona ne može biti sama već mora biti u partnerstvu s nacionalnom razinom i s drugim partnerima te s nevladinim sektorom.

"Rješenja moraju početi samim dizajnom jer oni koji se pripreme od početka proizvodnje nekog proizvoda, poslije će imati puno lakši proces recikliranja. A kasnije se radi o sakupljanju i stvaranju mjesta na kojima će se takav otpad reciklirati i ponovno upotrebljavati, zapravo vraćati u gospodarstvo kako bi ostvarili naše ciljeve kružnog gospodarstva, a za to postoje određena financijska sredstva u EU", poručila je.

Podsjetila je kako je obveza odvojenog prikupljanja tekstila u svim državama članicama EU stupila na snagu 1. siječnja 2025. te je najavila kako se propisima uvodi obveza uspostave sustava Proširene odgovornosti proizvođača za tekstil i obuću. Rok za transponiranje direktive u nacionalno zakonodavstvo istječe 17. lipnja 2027., a drugi rok - travanj 2028. odnosi se na operativnu uspostavu sustava Proširene odgovornosti proizvođača.

"U malo više od dvije godine očekuje se uspostava sustava u kojem će proizvođači i uvoznici snositi troškove sakupljanja, sortiranja i reciklaže tekstila. Do tada mora biti spremna infrastruktura i cijeli sustav operativno pripremljen", poručila je Ujević.

Istaknula je i da Hrvatska od 2015. ima Pravilnik o gospodarenju otpadnim tekstilom i otpadnom obućom, a po stopi odvojenog prikupljanja koja je u 2023. iznosila oko 23 posto, Hrvatska se nalazi na razini europskog prosjeka, dok s druge strane novi sustav Proširene odgovornosti proizvođača postavlja znatno ambiciozniji zahtjeve - traži se odgovornost proizvođača, eko-modulirane naknade koje potiču održivi dizajn, uključivanje online prodavatelja te proširen raspon proizvoda.

Teme

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare

Pratite nas na društvenim mrežama