Urbani vrt na briselskim krovovima, ekološki održivi bazen koji se puni kišnicom, moderan laboratorij, kino i igraonica s restoranom. Svim ovim projektima zajedničko je što su financirani iz Europskog fonda za regionalni razvoj I što su oživjeli zajednice u kojima se provode. Zašto je Europskoj uniji važno lokalno djelovanje, ali i kako Hrvatska stoji po pitanju iskorištavanja svih mogućnosti koje nudi kohezijski fond? Odgovore na ta pitanja saznao je naš reporter Zoran Pehar tijekom Tjedna regija i gradova u Bruxellesu.

Laboratorij CMMI-a nalazi se u znanstveno tehnološkom parku u Charleroiu kraj Bruxellesa. Oni mogu snimiti u detalje baš svaki komadić tkiva i kosti.

Gilles Doumont, voditelj laboratorija u CMMI-u kaže kako nam te snimke “mogu pružiti informacije o biološkim poremećajima poput upale, poremećaja koji uzrokoju tumor, oštećenja mozga”, itd. “Sve nam to ovo može pokazati”, govori.

Kada je krenula pandemija covida odmah su dali svoj obol u znanstvenom istraživanju nove bolesti.

Serge Goldman, znanstveni direktor CMMI-a kaže: “Mogli smo jako brzo analizirati tkivo preminulih i brzo razumjeti što je pravi uzrok lezija, one nisu samo posljedica virusa nego i reakcije tijela na prisutnost virusa. Zato je bilo jako važno shvatiti uzrok lezija koje smo vidjeli ne samo na plućima ljudi koji su bili na intenzivnoj njezi, već i na bubrezima, mozgu…”

Gotovo 25 milijuna eura iz europskih fondova pokazalo se itekako korisnima.

Goldman kaže kako je to je bilo ključno jer “laboratorij koji je već spreman napraviti ta istraživanja tako brzo morao je ranije biti financiran, i mi smo dobili novac od EU-a da razvijemo takvu tehnološku platformu koja može tako brzo reagirati i odgovoriti na biološka i medicinska pitanja”.

Charleroi iz grada crne industrije ugljena i metala transformira se u urbanu sredinu ugodnu za život. Kino igraonica i restoran u zgradi stare banke jedan su od svijetlih primjera transformacije.

Matthieu Bakolas, direktor Quai 10 govori kako je u pitanju multimedijalni projekt koji ima veliki utjecaj na zajednicu. “Mi smo ovdje za susjedstvo, za cijelo područje Villegas u Charleroiu. Mjesto smo koje je otvoreno sedam dana u tjednu, tu je i restoran. Važno je ovo mjesto za socijalizaciju i mjesto okupljanja. Pomaže i stvaranju radnih mjesta, kad smo otvorili 2016. bilo nas je samo deset, danas imamo 40 zaposlenih”, kaže.

Cijela regija Valonija procvjetala je u posljednjih nekoliko desetljeća uz puno truda, kreativnosti u pisanju projekata i bilijun i pol eura iz fondova. Etienne Sermon iz Odjela za koordinaciju Europskog fonda za regionalni razvoj regije Valonije kaže: “Projekti za razvoj poduzetništva, ekonomije, ali i istraživanje, urbani razvoj, razvoj poslovnih vještina. Svi projekti su izabrani jer zajedno moraju biti snažno povezani kako bi regiju učinili boljom.”

Kako što bolje iskoristiti sredstva iz Next generation EU fonda za oporavak, ali i iz redovnog višegodišnjeg financijskog okvira je top tema u briselskim hodnicima. Iz Odbora regija, savjetodavnog tijela u kojem sudjeluju izabrani lokalni i regionalni čelnici, žale se na ignoriranje nacionalnih vlada.

Predsjednik Europskog odbora regija Apostolos Tzitzikostas kaže: “Većina nacionalnih vlada zemalja članica nije uključila regije i gradove u izradu planova za oporavak. I to je problem jer regije i gradovi znaju točno gdje bi novac trebao ići kako bi imali uspješan oporavak. Tražimo da vlade shvate da ćemo bez uključivanja regija i gradova propustiti izvrsnu priliku. Je li Hrvatska među tim zemljama? Oprostite? Je li Hrvatska među njima? Hrvatska je jedna od tih zemljama, ali ima i drugih koje uopće nisu konzultirale regije i gradove. Moram vam priznati da nam bez uključivanja regija i gradova, barem sada u fazi implementacije, prijeti neuspjeh programa oporavka.”

Hrvatska je, može se neslužbeno doznati, poboljšala korištenje fondova. I dalje nam je problem što ministarstva međusobno ne surađuju, a neki ministri ne shvaćaju što im je posao. Najviše zapinje u ministarstvima Tomislava Ćorića i Josipa Aladrovića. Bez novih ljudi koji bi odradili posao gotovo 15 milijardi eura neće doći u Hrvatsku kroz sljedećih deset godina. Čini se da o novcima za Schengen ne trebamo brinuti. Europskoj povjerenici za koheziju nije bilo jednostavno odgovoriti na naše pitanje prijeti li Hrvatskoj gubitak sredstava zbog dokaza o nasilju nad izbjeglicama na granici.

Elisa Ferreira, povjerenica EK-a za Koheziju, kaže: “Neću komentirati specifični događaj, vidjet ćemo što će se dogoditi. Postoji jasna legalna baza na osnovu koje su projekti utemeljeni. Ako imate slučaj vezan za vladavinu prava i uvjete koje morate ispuniti oko fondova, ne očekujem da će se nešto dogoditi oko Hrvatske. Vidjet ćemo, ne znam detalje tog slučaja, to će analizirati drugi odjel Komisije. Nadam se da se neće ništa dogoditi, ali ne mogu se referirati na specifičan događaj o kojem govorite.”

Vanjska granica Europske unije daleko je od Bruxellesa pa se ondje bave ljepšim stvarima. Jedan od uspješnih projekata je i samoodrživi bazen koji se puni kišnicom i filtriranjem otpadnih voda. Čak se ne baca ni topli zrak koji se vraća u prostore nakon filtriranja. Uz to ima i inkluzivnu komponentu.

Christine Lemartelage, iz VUB bazena, kaže: “Imamo već više od 300 djece raznih nacionalnosti i odlično je što nam naši studenti kineziologije i fizikalne terapije pomažu u radu s djecom. Provodimo i istraživanja poput sportsko didaktičkih istraživanja u kojima primjerice gledamo koja vizualna pomagala možemo koristiti u lekcijama za djecu.”

Na jednom briselskom krovu niknuo je pak veliki vrt. Direktorica Refresha Amandine Vandormael kaže: “Lagum je urbani poljoprivredni laboratorij. Cilj nam je vidjeti je li povrtna tržnica na krovu nešto što može biti relevantno, multifunkcionalno i održivo.”

Sudeći po prvim rezultatima ovakvi vrtovi su budućnost. Voditelj projekta urbanog vrta Guillame Culot kaže kako na krovu proizvode hranu koja je namijenjena kantini Refresha, ali i prodaji putem pretplate, organskih košara i izravne prodajee ljudima koji ih dođu posjetiti. “Na krovu imamo i dosta radionica na kojima učimo kako uzgajati, ali i kasnije u kuhinji Refresha učimo kako obraditi povrće da bude ukusno i da kada se kuša pruža zadovoljstvo”, govori.

Svi ovi projekti školski su primjer kako bi se EU sredstva trebala koristiti. Zahtjevali su puno truda, papirologije I kreativnosti, ali su na kraju uspjeli postati samoodrživi, a neki od njih počeli donositi i dobit.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.