Gdje je Milanović? Kosor: Predsjednik šuti oko ove četiri stvari

Slovački premijer Fico je na konferenciji za medije u srijedu priznao da „ima drugačije stavove” o aspektima rata u Ukrajini i njegovih uzroka od Plenkovića.

Spomenuo je i izjavu Kaje Kallas. “Kako može premijeru suvremene države reći da ga upozorava da negdje ne putuje. Kako se ona usuđuje to reći? Mi smo suverena zemlja. Ovo je povijesna istina”, rekao je Fico dodajući da ne shvaća zašto se diže prašina zbog toga što želi položiti vijenac na spomenik nepoznatom vojniku u Moskvi.

“Ako bude nešto slično u Lavovu ili Kijevu, naš predstavnik će položiti vijenac i tamo. Ja sam predugo u politici da bi mi netko naređivao što mogu ili ne mogu napraviti”, jasno je rekao.

Bivša premijerka na sljedeći način komentirala je stav slovačkog premijera koji odudara od generalnog stava EU-a:

"Mi se ne bismo trebali previše javljati kao država s obzirom na činjenicu da nemam usuglašenu vanjsku politiku i ne znamo koja nam je vanjska politika s obzirom na ključne probleme u svijetu i one koje se tiču EU-a kao zajednice. Stajalište Fica razumijem u dijelu u kojem se referira na Kallas. Njen legitimitet je takav da ne bi smjela naređivati državama niti se nad njima zgražati", ističe Kosor. 

Slovačka i Mađarska "crne ovce"

"Većina zemalja članica snažno podupire Ukrajinu i snažno osuđuje Rusiju, no ima zemalja koje se tu razlikuju. Slovačka, Mađarska... Vidjeli smo Viktora Orbana koji šalje Vučiću izrazito oštru poruku uslijed užasa koji se događaju koja se ne riješavaju; blokade medija. Otvara se pitanje iznimno važno - treba li u Europskoj uniji redefinirati neke odnose, što je to Europska unija i što bi se dogodilo s proširenjem, a vidim da se otvara i pitanje veta", ističe Kosor koja naglašava da se to pitanje pojavljuje posebice u kontekstu ulaska Ukrajine u Uniju.

Što se tiče odlaska Fica na paradu u Moskvu; Kosor ocjenjuje: "U trenutku kada Rusija pojačava napade na Ukrajinu i kada su stradavanja djece nepodnošljiva i nama koji promatramo izdaleka se postavlja pitanje opredijeljenja za temeljne vrijednosti EU-a na kojima je ona i utemeljena", ističe.

Milanovićeva šutnja

Osvrnula se i na vojni rok. Anušić je najavio da će pozivi početi stizati nakon jeseni, a u srijedu je taj rok ipak ponovno pomaknut - na period nakon Nove godine. Vijeće za obranu se i dalje nije sastalo.

"Nevjerojatno. Čovjek zaista više nema riječi. Vlada i predsjednik RH očito ne razgovaraju ni o čemu, ni o čemu se ne dogovaraju", govori i ističe da bitna vanjskopolitička pitanja mjesecima stoje na mrtvoj točki. "Predsjednik je prije tri mjeseca sazvao sjednicu Vijeća za obranu, a od Vlade ni pisma ni razglednice. Indikativno je da se predsjednik Milanović oko toga više ne oglašava", primjećuje Kosor.
"Ne oglašava se ni oko pretumbacija oko vojnog roka, ni oko činjenice da je djelatnica MORH-a izgubila NATO certifikat zbog odavanja klasificiranih podataka vezanih za njega. Sve je to odšutio. Nije se oglasio ni oko činjenice da je konačno zatučeno Povjerenstvo za sprječavanje sukoba interesa", rekla je. Kako tumači tu šutnju?

"Moje tumačenje je da možda ne želi potencirati nijednu temu pred lokalne izbore da ga se ne bi osuđivalo oko uključivanja u njih, no njegova funkcija je da reagira i oko nedavnih uhićenja, sve su to pitanja kojima je jako bio zaokupljen prije drugog mandata", rekla je.

"Preko milijun i 120 tisuća ga je biralo da oko ključnih problema i pitanja progovara, pa i opet zatraži sastajanje Vijeća za obranu, ali i Vijeća za nacionalnu sigurnost."

Pola zastupnika ide na lokalne izbore

Ističe da se premijer "rogoborio u javnosti" s pitanjem kako to da su mediji prilikom uhićenja bivšeg ministra i drugih članova Vlade bili obaviješteni prije vremena. "U slučaju Kekina se to više nije propitivalo. Politička je činjenica iz prakse u RH da nikom to nije štetilo. Ljudi koji su bili uhićivai i vukli pravosudne probleme, pokazalo se da im to nije štetilo - dapače. Čekaju nas možda najzanimljiviji lokalni izbori do sada", predviđa bivša premijerka.

"Neka me posluži linija iz pjesme - ja bih mogla nabrajati čega nikad nije bilo. Činjenice da polovica od 151 zastupnika ide na lokalne izbore. Dakle, polovica njih s ogromnim plaćama koji bi trebali sjediti u Saboru i raditi svoj posao, a vikendom biti na terenu žele postati (grado)načelnici, biti vijećnici... Žele još malo političke vlasti, a ja tvrdim da bi to trebalo definitivno izmjeniti. Ne možeš biti dobar zastupnik, ako usto imaš još jedan posao", rekla je i ističe da je ogroman posao iza rada u Saboru, da se na sjednice dolazi samo - glasati. "Ali i obrnuto," nadodala je.

Osvrnula se i na ostavku predsjednice Povjerenstva za sprječavanje sukoba interesa, Aleksandre Jozić-Ileković: "To je isto bila neka vrsta farse. Tragikomično da predsjednica nekog tijela dolazi na sjednicu nekog tijela i da suvereno nabraja sve što je radila i da nakon sat vremena izglaganja dobije informaciju da je prije nego je ona došla na sastanak predsjednica Povjerenstva odnijela svoju ostavku u pisarnicu. Time zastupnike drži kao bedake", smatra ona. Zaključuje da to Povjerenstvo "više ni ne postoji niti funkcionira, a vjerojatno - ni neće funkcionirati. To postoji više manje samo na papiru. Institucije poput Sabora mi sve više sliče na neke vrste Potemkinovih sela."

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.