Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih sindikata Hrvatske gostovao je u Pregledu dana kod Anke Bilić Keserović. Koliko je zaista teška naša potrošačka košarica i tko mora više upregnuti da se cijene unormale?
Je li mjera ograničenja cijena pomogla?
“Onima u najvećoj potrebi sigurno je pomogla”, smatra Krešimir Sever osvrnuvši se na efikasnost mjere zaključavanja cijena 30 najnužnijih proizvoda. “Kod tih zaključanih proizvoda vidimo da je Inspektorat ulovio neke trgovce i trgovine koji su muljali s cijenama pa se pravdali da su imali problema s izračunom. Ne može se dogoditi da su se zabunili nego su ciljano išli s procjenom da će manje izgubiti plaćanjem kazne, negoli gubljenjem dijela utrška”, govori sindikalist.
“Bilo bi nužno povećati broj zaštićenih artikala, ali poznavajući neosjetljivost igrača s druge strane lako bi se mogla dogoditi umjetna nestašica”, pojašnjava. U tom slučaju bi određene robe nestalo s polica i sami građani bi pritiskali da se roba vrati, ali pod tim cijenama koje diktira netko drugi. Da svi doista svi dobro žive osim onih koji proizvode na početku lanca i nas koji trošimo s druge strane lanca, najbolje pokazuje stranica Porezne uprave”, otkriva.
“Dobit je osjetno rasla, što znači da je pod a.) bilo dovoljno prostora da ne idu tako visoko cijene robe i usluga, i da se pod b.) dio dobiti mogao podijeliti s radnicima, međutim pohlepa je ta koja u velikoj mjeri vuče gazde, bilo da se radi o dioničarima ili pojedincima”, kazao je.
Vlada se ove godine odlučila svim umirovljenicima isplatiti dodatak od 80 eura.
Gdje je HNB?
“Činjenica je da se u ovoj zemlji sve politizira; vlasti uvijek žele iskoristiti priliku da se dodvore glasačima, mi smo vam dobri, a sad idu lokalni izbori… U svemu tome je problem – sami građani. Moja pokojna majka je znala reći da dok se bikovi bodu, trava ostaje izgažena. Ovdje se neprekidno netko s nekim bode, a građani su ti koji ostanu izgaženi. Prevelik broj umirovljenika je u velikoj potrebi. U starosti pokrivati hrpu lijekova, ne mogu si priuštiti čak ni zdravo jesti jer ne mogu platiti zdravu hranu”, govori i dodaje da treba neprekidno apelirati na javne vlasti; da se napravi sve što se može da se podignu mirovine.
Sever ističe da se jednog dionika koji se, kad je riječ o stabilnosti cijena, često preskače. “Hrvatska narodna banka. U Zakonu jasno postoji obveza, njena dužnost je zbog stabilnosti cijena. Ne sjećam se da sam primjetio da osim statistika i prognoza, da su dali neki pridjelog mjera. Tu nedostaje suradnja Vlade i HNB-a”, smatra on i ističe da HNB nitko ne propitkuje, a spominje i izostanak suradnje s ministarstvima.
Ogromno poskupljenje potrošačke košarice
Uspoređivanjem prošlogodišnje košarice s ovogodišnjom dolazimo do prilično zamjetnih razlika.
“Najskuplja je za 29 posto viša. Srednja i jeftinija poskupile su 24 posto i to je – ogromno poskupljenje. Najjeftinija je ustupak svim ustupcima i tek je na tragu nekih obilježavanja, koristili smo 30 zaključanih proizvoda i nešto što se moglo uloviti sastrane”, rekao je Krešimir Sever.
Ako zađete u neki od mnogobrojnih šoping centara diljem zemlje, bez iznimke ćete naići na gužve. Toga nisu pošteđeni ni dućani s paprenijim cijenama.
Istovremeno, petina ljudi ima nižu plaću od 830 eura.
“Statistika će nas usmjeravati, a Vlada će često govoriti da smo imali ogroman skok u plaćama. Međutim činjenica je da te niske plaće rastu s niske osnovice i koliko god monumentalno izgledalo kad se razgovara da su plaće rasle 15, a u nekoj njemačkoj 2 posto, njima se itekako pozna na tri tisuće eura u odnosu na nekog ovdje tko prima minimalnu plaću”, ističe sindikalist.
880 tisuća plaća manjih od 1160 eura
Podsjeća na brojke; medijalna plaća u listopadu je iznosila 1160 eura, prosječna oko 1340, a minimalna – tek 667.
“Znači da imamo 880 tisuća plaća koje se kreću od 667 pa do 1160 eura. Naravno da si ti ljudi ne mogu puno priuštiti, ali ono što se može vidjeti je da – osjetno raste zaduženost građana. Kad gledamo broj fiskaliziranih računa, uspoređivali smo Crni petak prošle i ove godine, ove godine je bilo 1,7 manje fiskaliziranih računa, ali preko 14 posto više iznosa. To znači da su cijene – drastično rasle,” dijeli zapažanje Sever.
“Možemo očekivati da će neke prognoze o tri milijarde i 300 milijuna eura biti premašene. Gledajući strukturu troška jasno ćemo vidjeti – građani se nisu napunili novcem kojeg sad bahato troše. Već su cijene te koje su drastično otišle gore i to je suštinski problem. Jedan dio potrošnje napuhuju i ljetni i ovi blagdanski turisti”, navodi on.
Ističe da mnogi ljudi odlučuju da će za vrijeme došašća malo lagodnije trošiti. “Želimo si to priuštiti jedan dan. Ne radi se o pretjeranoj potrošnji, već ljudi žele osjetiti da ne moraju baš uvijek stiskati, iz svega stiskati, a to naravno – košta. Oni koji prodaju takve usluge i robe imajući upravo to na umu – dižu cijene”, tumači.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!