Pavel Gregorić s Instituta za filozofiju objašnjavao je za N1 fenomen vjerovanja lažnim vijestima, posljedice po stavove prema znanosti i cijepljenju, pa čak i korijenje u ljudskoj prirodi koje su ljudi počeli razumijevati još u 18. stoljeću.
Gregorić se na početku osvrnuo na relativno visok postotak ljudi u Hrvatskoj koji danas vjeruju u stvari, poput, teorija da u cjepivu postoje “mikročipovi”.
“Mislim da se radi o jednom širem spletu faktora koji su doveli do toga da danas vlada jedna niska razina povjerenja ljudi prema znanosti i općenito prema činjenicama”, kazao je.
Rekao je da je su s jedne strane faktor mediji, a s druge društvene mreže koje funkcioniraju prema svojim mikropravilima:
Izgubili svaki osjećaj za istinu i laž
“Tamo je teško postići neku razinu rasprave, razmjene činjenica, nego se radi o kratkim i najčešće neprovjerenim nabačenim tvrdnjama koje se onda lijepe i prenose baš poput virusa. S druge strane, i javni mediji mislim da su odigrali jednu ulogu jer nisu otvorili raspravu koja bi bila potpuno otvorena, sustavna, argumentirana, koja ne bi bila pod diktatom kratkih punchlineova i nekakvih senzacionalističkih elemenata.”
VEZANE VIJESTI
“Ali još prije toga, čini mi se da se radi o jednom stanovitom porazu obrazovnog sustava, koji bi trebao pripremiti ljude na stjecanje zdanja, provjeru činjenica i modificiranje vlastitih stajališta i vjerovanja s obzirom na to što im je kognitivno dostupno. Kad pogledamo čitalačke kompetencije hrvatskih tinejdžera u odnosu na one u drugim zemljama, pogotovo OECD-a, naši klinci tu dosta zaostaju. Malo se čita, slabo se čita, kritičko mišljenje je na niskoj razini”, konstatirao je Gregorić.
Rekao je da obrazovni proces ne potiče samostalno razmišljanje i zaključivanje kod djece i mladih:
“Dok ne postoji zdrav skepticizam, koji bi bio kontroliran i lokalni, gdje se propituje osnova za pojedinu tvrdnju i nalaz, sve češće vidimo univerzalni skepticizam, koji propituje sve i sva i u tome postaje neumjeren, zapravo destruktivan, vodeći do posvemašnjeg relativizma u kojem istina i laž više ne postoje.”
No, “antivakseri” u raznim oblicima pojavljuju se diljem svijeta, ne samo u Hrvatskoj:
“Rekao bih da je to jedna globalna stvar. Pozvao bih se na filozofa Davida Humea iz 18. stoljeća koji je još tada ustvrdio da u ljudskoj prirodi postoji sklonost senzacionalizmu, ka onom začudnom i izvanrednom. To je nešto što stvara pozitivnu emociju koja čini da se ljudi istaknu, da nekoga začude, da se to prenese, daju si na važnosti. On poziva da se to stavi u neke granice obrazovanjem i nekim dobrim prosudbama, danas bismo to nazvali kritičkim mišljenjem.”
“Što imate manju razinu kritičkog mišljenja, načitanosti i nekakve upoznatosti s kanonima, to više čovjek upada u uvakav splet asocijacija koje imaju minimalnu uvjerljivost, a na njima onda gradi svoje vjerovanje. To je opći fenomen i toga je bilo uvijek. Davide Hume veli da čuda, pogotovo u kršćanstvu, u cijelosti počivaju na toj ljudskoj predispoziciji za to čudesno, čudnovato i začudno”, dodao je i potom konkretno objasnio dinamiku razvoja teorija zavjere:
Antivakseri i ravnozemljaši
“Kad govorimo o antivakserima i ravnozemljašima vrlo često vidimo obrazac na kojem takve teorije počivaju i na kojima se propagiraju. Radi se o tome da se neka teza izdvoji iz konteksta i na njoj se onda izgrade dvije ili tri slične teze, koje imaju nekakvu plauzibilnost, i onda se izolirano gledaju samo one. Umjesto da ih se stavi u širi kontekst, usporedi s drugim činjenicama koje su relevantne za razumijevanje građe.”
VEZANE VIJESTI
“Treba znati da je taj antivakserski klan počivao na pseudoznanstvenim tezama, odnosno tezama koje je znanost kasnije opovrgnula”, kazao je.
“Znanost je naš najorganiziraniji sustav utvrđivanja i ispravljanja neistinosti”, objasnio je i taj dio, “Kad dobijete znanstveni rad na procjenu, vaš je zadatak provjeriti njegove loše strane, gdje je on tanak. I tek kad nekoliko znanstvenika kaže: ‘Ja ovdje ne vidim poteškoće’, on odlazi u javnost i biva publiciran. Upravo zato znanosti i napreduje, jer traži uzroke i traži načine da se pogreške uklone.”
Koliko je opasno da su protivnici cijepljenja ljudi koji su završili medicinu?
“Istina, postoje, jer su i znanstvenici ljudi, i oni su obilježeni onom ljudskom prirodom i željom za isticanjem time što će iznijeti neku tvrdnju koja je začudna, pa će se to prenositi, bit će ‘klikabilno’. Mislim da je to neodgovorno ponašanje. Iako, moram reći, znanstvenici moraju biti slobodni iznositi svoje mišljenje, ali isto tako, znanstvenici kada iznose svoje mišljenje koje je njihovo osobono, kad nema uporište u njihovoj struci, onda to trebaju jasno reći”, kazao je.
Čak je i papa Franjo je jasno poručio koliko je važno i etički ispravno cijepljenje. Je li Gregorić iznenađen tim istupom?
“Ne, nisam previše iznenađen takvim istupom pape Franje. Mislim da odgovorni i misleći ljudi u Crkvi sasvim dobro razumiju kako znanost funkcionira i koje su koristi od ovog cjepiva.”
Ostaje vidjeti koliko će papin apel slijediti hrvatski kler.
“Nadam se da hoće kad dolazi od njihovog najvišeg poglavara, iako to do sada nije uvijek urodilo plodom. S druge strane me brine i kratkoročni politički oportunizam koji smo vidjeli u funkcioniranju naših tijela. Politika vođena kratkoročnim procjenama i grupnim interesima, svjetonazorskim i političkim, jako je selektivna u tome koji dio znanosti će poslušati, a koji ne”, odgovorio je Gregorić.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare