Predsjednica KoHOM-a Nataša Ban Toskić i predsjednik Hrvatskog društva obiteljskih doktora Dragan Soldo u emisiji N1 Izvan okvira detaljno su objašnjavali sustav cijepljenja, navodili kako ga poboljšati, opisivali svoja iskustva s pacijentima koji nekad i pucaju od tjeskobe uslijed pandemije...
Kako je tema bila brojni aspekti cijepljenja protiv covida-19 u Hrvatskoj, logično je bilo početi pitanjem kako funkcionira digitalna platforma za naručivanje.
“Iz mojeg iskustva i kolega koje predstavljam, ona za sada ne funkcionira”, odgovorila je Ban Toskić.
“Postoje male lokalne platforme, u Međimurskoj županiji na razini županije, a u domovima zdravlja na razini domova zdravlja, preko kojih naručujemo pacijente na cijepljenje na lokalne punktove. To nema nikakve veze s nacionalnom digitalnom platformom. Tek čekamo kako će funkcionirati nacionalna digitalna platforma na koju čekamo već šest mjeseci”, pojasnila je.
Uvijek nečiji tuđi posao bolje izgleda kad ga netko drugi radi
Soldo je pojasnio u drugom smjeru:
“Generalni problem u Hrvatskoj s platformom su ljudi. Platforma je tehnički napravljena jako dobro, ali naravno da morate imati hrpu ljudi koji će podatke unositi, ažurirati ih, kontaktirati cijepne punktove i nazad kontaktirati pacijente. To ne može odraditi nikakav informatički sustav. Jednostavno, ljudi moraju napraviti taj kontakt. I za nacionalni call centar trebaju ljudi da funkcionira kako je zamišljeno.”
Ban Toskić je, pak, usporedila to s drugim situacijama:
“Imali smo priliku vidjeti da to funkcionira u Velikoj Britaniji, u Njemačkoj, u skandinavskim zemljama. Ja doista ne mogu razumjeti zašto se u Hrvatskoj ne bi mogli pacijenti sami upisivati i dobiti automatizirani odgovor gdje i kada će se cijepiti i s kojim cjepivom. U većini europskih zemalja obiteljski liječnici nemaju ništa s tim postupkom. Ovo što se sada najavljuje je obično e-naručivanje, kako vas obiteljski liječnik naručuje na neki pregled u bolnici, tako je zamišljeno da vas naručuje na cijepljenje. To podrazumijeva beskonačno telefoniranje, printanje, slanja na mail. To unosi dodatan kaos a naši telefoni su potpuno blokirani upitima za cijepljenje. Broj dolaznih poziva je ogroman.”
VEZANE VIJESTI
Soldo je dalje odgovorio ometa li ih cijepljenje organizirano po njihovim ordinacijama u radu.
“Naravno da nas ometa. Mi bismo trebali u radno vrijeme skrbiti o akutnim i kroničnim bolesnicima i istodobno se baviti preventivom”, krenuo je objašnjavati, “Sustav naručivanja ne funkcionira zato što uvijek neki posao izgleda super kad ga netko drugi radi… Nemamo vremena i nemamo osoblja koji bi se bavili time u administracijama.”
“Ako će vam se liječnik baviti administracijskim poslom, ako ću dio radnog vremena provesti naručujući bolesnike na pretrage koje je netko drugi inicirao, onda je to jako blesavo, jako neekonomično. To vam nijedan normalan zdravstveni sustav u svijetu ne radi. Sestra se isto nema vremena baviti time, jer se mora baviti pacijentima, adminstracijom ambulante i mora se javljati na telefon”, kazao je.
Objasnio je da je cijepljenje i inače tehnički i organizacijski zahtjevan posao. Unatoč tome, pa i unatoč tome što je prebačeno na leđa liječnika obiteljske medicine:
“Koliko ja znam, u Hrvatskoj još nije bio nijedan slučaj da liječnik, koji je naručio i dobio cjepivo, nije procijepio pacijente zato što bi bacio neke doze uslijed komplikacija u provedbi. Ono što nitko ne vidi je da, ako ja dobijem 30 cjepiva, sestra mora nazvati te pacijente, oni se moraju svi javiti, oni moraju svi odlučiti koje će cjepivo, eventualno reći, aha, ja ću neko drugo… I onda svih 30 ljudi mora doći, svakome morate provjeriti zdravstveno stanje, morate svakoga ostaviti nakon cijepljenja ispred ambulante, u hodniku, jer ne smije odmah doma.”
“Sve što je nekome bilo teško ili mu se nije dalo, delegiralo se nama”, konstatirala je Ban Toskić:
“Tako se došlo do toga da obiteljski liječnici uzimaju briseve, naručuju na testiranje, javljaju rezultate, naručuju na preglede u bolnice, potom im sami oni printaju nalaze pristigle iz bolnice.”
Kojim je pacijentima najkraći fitilj?
“Nije nas bilo dovoljno niti prije pandemije, a sad pucamo po šavovima. Iznenađena sam kako to uopće obavljamo. Pitanje je kad će doći do neke situacije kad će krivnju snositi netko od obiteljskih liječnika”, upozorila je.
Soldo je govorio u nastavku o neugodnim situacijama s pacijentima koji gube strpljenje u takvoj atmosferi:
“Nakon tog drugog potresa, ljudi su se psihički dekompenzirali. Nakon toga imamo val dolazaka do liječnika obiteljske medicine, jer su ljudi jednostavno pukli pod teretom okolnosti na koje nikako ne mogu utjecati. Jer, oni ne mogu utjecati niti na potres niti na covid.”
U jednoj stvari, kazao je, stvari su zapravo jednostavne:
VEZANE VIJESTI
“Kad bi bilo dovoljno cjepiva, sve bi se riješilo.”
Što se tiče “pucanja” pacijenata koji žude dobiti cjepivo, a ne dobivaju ga, posebno je izdvojio jednu skupinu ljudi rizičnih reakcija:
“Kad imate narcistički poremećaj, onda imate osjećaj da ste daleko, daleko važniji.”
Takvi najčešće rade probleme, rekao je i dodao da su prioriteti cijepljenja dobri, logični i opravdani, ali da je problem nešto zbog čega digitalna platforma nikako ne bi mogla raditi u punim razmjerima:
“Nemamo cijepnih punktova.”
“Već je četvrti mjesec, trebali smo imati već milijun ljudi cijepljeno, a imamo ih 85.000”, kazao je Soldo.
Oboje gostiju dalje su govorili o nužnosti cijepljenja radnika u vrtićima, školama, sve bez čega je teško zamisliti obuzdavanje pandemije.
Ban Toskić je opisala još jednu nelogičnu okolnost pri organiziranju cijepljenja:
“Ja imam 1750 pacijenata, od toga je prioritetnih 800, a do sada sam procijepila 140 pacijenata. U Zagrebu, u Zagrebačkoj županiji, svi liječnici su dobili jednako doza bez obzira na veličinu i dobnu strukturu pacijenata… Na to smo isto ukazivali, unaprijed, ali naišli smo na gluho uho.”
Tako su se neki 30-godišnjaci, “zdravi k’o dren”, cijepili, a neki stariji građani, čak i s onkološkim bolestima, još nisu stigli na red. Ban Toskić je rekla da razina frustracije kod ljudi samo raste, da ispada pacijenata u ordinacijama “ima dosta”, ali liječnici o tome naprosto ne govore. Oboje su objašnjavali da je teško kad pacijent, o kojem su skrbili npr. 20 godina, pokaže sumnju u svog liječnika, da je izrazito nezahvalno zvati policiju u ekstremnim slučajevima, što za sobom povlači niz drugih stvari. A liječnika obiteljske medicine je malo, pod velikim su teretom dodatnog posla zbog pandemije…
“Ne bih preporučio cijepljenje u Srbiji”
I onda se još događaju situacije poput one s AstraZenecom, koja je u jednom trenutku nakratko postala upitna.
“Taj tjedan kad je trajala medijska hajka protiv AstraZenece, otprilike svaki drugi pacijent je odustao… Sad zovu, ali sad cjepiva nema”, kazao je Soldo.
Preko granice, u Srbiji, spomenula je voditeljica, vlasti zovu na cijepljenje državljane, primjerice, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, pa i drugih zemalja, nude na izbor Sputnik V, AstraZenecu, Pfizer/BioNTech…
“Meni je kao liječniku posve razumljivo da se žele što prije cijepiti i da gledaju gdje će to najbrže moći obaviti”, kazala je Ban Toskić i odgovorila bi li ona preporučila takvo cijepljenje ili ne:
“Naša nadzorna tijela HALMED, HZJZ, pa i samo ministarstvo nisu izdali nikakve posebne preporuke glede odlazaka na cijepljenje u susjednu državu, niti da to ne bilo u redu, niti su izrazili ikakvu sumnu u tamošnje cjepivo, i ako me pita netko savjet, rekla bih mu, ako to želite i možete, zašto ne.”
“Ne bih preporučio pacijentima da odu cijepiti se u Srbiju, osim bez prijeke nužde”, stava je pak Soldo.
Nuspojave cijepljenja
“Prvi je razlog što cijepljenje nije bezazlena stvar. Odete li se cijepiti u Srbiju, što ako se tamo dogodi neka nuspojava, pa morate tamo ostati nekoliko dana u bolnici. Druga stvar se tiče učinkovitosti njihovog programa cijepljenja. Postoje određene sumnje, jer brojke naprosto ne odgovaraju”, kazao je.
“Nabavljaju dosta cjepiva od raznih proizvođača. Čak ako gledamo ukupnu učinkovitost cjepiva, jer kod njih je (u upotrebi) i nešto lošije učinkovito kinesko cjepivo kojega nema u Zapadnoj Europi, njihovi brojevi cijepljenjih i oboljelih jednostavno se ne slažu. Oni bi ipak trebali malo bolje stajati (epidemiološki)”, pojasnio je zašto tako misli.
Pritom je na umu imao i moguće nuspojave:
“Generalno, nuspojave su puno češće kod mladih ljudi, jer njihov je imunološki sustav puno bolji, to su temperatura, glavobolje, slabosti. I kad se to desi u stranoj zemlji, nitko se ne želi razboliti u stranoj zemlji. Možda naš zdravstveni sustav nije savršen, ali ako se trebam razboljeti, možda bolje u Hrvatskoj nego negdje drugdje.”
Ban Toskić je rekla da su nuspojave u pravilu temperatura, bol u mišićima, glavobolja, koji bi potrajali jedan do dva dana.
Soldo je dodao i sljedeće, što građane također zanima:
“Oni koji su odbili neko cjepivo, neće doći na red. Razlog je prozaičan”
“Nuspojave se pojavljuju od osobe do osobe. To uopće ne znači, ako niste imali nuspojavu, da vam cjepivo nije djelovalo.”
Objasnio je i što se, kako, zašto zna dogoditi kad netko odbije cjepivo koje se nudi:
“Ljudi se ljute zašto ste cijepili nekog mlađeg, a mene niste. A ljute se ljudi koji su odbili cjepivo AstraZenece. Situacija je sljedeća, takva je u cijeloj Hrvatskoj. Pacijenti koji su odbili cjepivo iz bilo kojeg razloga i sad čekaju na red za novo cjepivo, neće još doći na red iz prozaičnog razloga, a to je što sad počinju revakcinacije.”
“A to znači da će sljedeće doze od Pfizera ili Moderne, ići za revakcinaciju ljudi koje smo već jednom cijepili. Dalje to znači da, ovi koji su odbili AstraZenecu, čekat će neke veće doze tog cjepiva ili će prihvatiti AstraZenecu. Za to liječnik ili sestra nikako nisu krivi… To veze nema s nama, samo s distribucijom i količinom cjepiva”, kazao je.
“Modernino cjepivo je postalo jako popularno, a njega imamo najmanje”, primijetio je taj detalj.
“Do takvih situacija ne bi dolazilo da se organiziralo cijepljenje kroz punktove”, konstatirala je Ban Toskić.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!