Pro-fact istraživanje: “Dezinformacijski svemir” sve je više prokremaljski

Vijesti 06. svi 202213:19
Izvor: Pixabay/Ilustracija

"Dezinformacijski svemir" na društvenim mrežama čine utjecajni akteri i super-širitelji koji dezinformacijske kampanje o covidu nakon napada Rusije na Ukrajinu sve više zamjenjuju prokremaljskom propagandom, rečeno je u petak na predstavljanju istraživanja projekta Pro-fact.

“Određene stranice i dijelovi ‘dezinformacijskog svemira’ su kao džuboks – diskurs je uvijek isti, a teme se mijenjaju. Oni koji su dosad pandemiju covida-19 proglašavali ‘plandemijom’, odnosno velikom prevarom, sada u ukrajinskom ratu zauzimaju prokremaljsku poziciju”, kazala je profesorica Marijana Grbeša sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti i jedna od autorica projekta Pro-fact.

Dezinformacije dobivaju pravu snagu kad ih objave mainstream mediji

“Proputinovske” pozicije u sustavu dezinformacija primijećene su u posljednjoj fazi istraživanja, navela je Grbeša naglašavajući važnost uloge medija kod širenja i pojačavanja utjecaja i dosega dezinformacija s društvenih mreža.

S jedne strane, mediji su meta napada dezinformatora pod optužbom da “šire totalitarnu propagandu”, a s druge strane su dio problema jer senzacionalističkim naslovima i “clickbaitovima” i sami pomažu širenju dezinformacija.

Istraživanja pokazuju da dezinformacija dobije svoju pravu snagu tek kada je objave mainstream mediji. Kada je u pitanju senzacionalizam, trebalo bi dignuti ručnu kočnicu, upozorava  Grbeša.

Glavne teme dezinformacija na Facebooku i društvenim mrežama, koje su bile obuhvaćene istraživanjem o dezinformacijskim narativima o pandemiji covida, jesu različite teze o zavjeri protiv čovječanstva i naroda, opasnosti od cjepiva, prosvjedi i pozivi na pobunu protiv pandemijskih mjera i kritika pandemijskih politika.

Za potporu svojih teza o pandemiji kreatori analiziranih sadržaja najčešće se pozivaju na autoritet “marginaliziranih ili neshvaćenih” liječnika i znanstvenika te na svjedočanstva običnih građana. Zamjetan broj objava sadrži populistički diskurs, odnosno suprotstavlja “pošten narod” pokvarenim elitama koje mu žele zlo, kaže Grbeša.

Propagandne tehnike izazivanja straha, etiketiranja, banalizacije opasnosti…

Najčešće propagandne tehnike korištene u objavama su strah, etiketiranje – primjerice “covidioti”, “maskaroši”, “totalitarna dresura”, banalizacija opasnosti od koronavirusa i stvaranje dojma masovnosti (npr. narod se budi – vrijeme je za istinu).

Analiza društvenih mreža, koju je predstavio Mato Brautović sa Sveučilišta u Dubrovniku, pokazala je dvije jasno odvojene grupe dezinformacijskih aktera na Facebooku: utjecajne aktere koji kreiraju sadržaj i super-širitelje koji dijele sadržaj utjecajnih dezinformatora.

Istraživanja su provedena u okviru multidisciplinarnog projekta Pro-fact: Razotkrivanje covid-19 dezinformacijskih narativa u Hrvatskoj istraživanjem, provjerom točnosti činjenica i edukacijom.

Projekt zajedno provode Gong, Fakultet političkih znanosti u Zagrebu, Sveučilište u Dubrovniku, Fakultet elektrotehnike i računalstva, Faktograf sa suradnicama – Hrvatskim novinarskim društvom i Sindikatom novinara Hrvatske, istaknula je Svjetlana Knežević iz Gonga.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.

Komentari

Vaš komentar