Problemi hrvatskih obrtnika: "Fiskalizacija nam stiže na vrata. Puno toga mijenja, teret je velik"

"Podaci nisu ni dobri ni loši. Broj obrtnika kontinuirano raste, mi smo sada na preko 134.000. Pad broja obrtnika (u rujnu ove godine u odnosu na rujan 2024.) nije nešto što nas pretjerano brine. Obrtništvo je jako fluktualno, neki odlaze u mirovinu, to je prirodan odljev, ali definitivno je obrt i dalje najpoželjniji gospodarski oblik poslovanja. Svakog mjeseca se dio obrta zatvara, dio otvara. To je dinamično. To nas ne brine", komentirala je Đurđica Mostarčić činjenicu da je u razdoblju od rujna 2024. do rujna 2025. zabilježen pad broja obrta.

S druge strane, osvrnula se i na nešto što je brine.

"Fiskalizacija nam stiže na vrata. Jako se puno toga mijenja, velik je teret, kako za obrtništvo tako i za poduzetništvo općenito. Dolazi taj novi F2 val načina fiskalizacije: svi oni koji su sada u PDV-u trebaju, osim što će zaprimati, i izdavati e-račune. Sada su se neki od njih, veći sustavi, javili poduzetnicima koji nisu u sustavu PDV-a s informacijom da neće moći raditi s njima nakon 1. 1. 2026. ako im neće izdavati e-račune", kaže Mostarčić.

"To je prenormativno jer sam zakon o fiskalizaciji kaže da svi oni koji nisu u sustavu PDV-a, a samo što se obrtništva ima ih oko 80.000, sveukupno oko 160.000 poduzetnika, koji sada postaju obveznici fiskalizacije, ali nisu u sustavu PDV-a, nisu oni koji moraju odmah izdavati e-račune nego im se događa pomak na 1. 1. 2027."

Dodaje da je riječ o tipičnoj dinamici 'velikih' i 'malih'.

"Kako je to moguće? Kada vam netko, kako mi kažemo u slengu, 'veliki' pošalje takav mail, onda vi koji ste 'mali', a ovisi vam posao o velikom, vi se prilagođavate. Jednim djelom, sigurna sam, iz neznanja. Mi smo izašli s apelom prema velikima da to ne rade, da ne traže od mikro i malih sektora da izdaju e-račune koje ne moraju još godinu dana."

Iako nisu dobili povratnu informaciju, smatra da je apel uspio u informiranju šire javnosti i manjih obrtnika.

"Nismo dobili feedback, ali smo upoznali javnost te mikro i male da znaju da ne trebaju izdavati takve račune. Jednim dijelom smo dali do znanja i velikima da cijelu 2026. godinu trebaju prihvaćati tzv. papirnate račune. To je ta faza uvođenja fiskalizacije koja je napravljena od 2026. do 2027. i poslovanje tu ne smije trpjeti."

Osvrnula se na još jedan problem: manjak radne snage.

"Nedostatak radne snage je veliki problem. Zakon o strancima je sada na savjetovanju. Ne mogu reći da smo nezadovoljni, uvaženi su neki od naših prijedloga, ali nismo ni potpuno zadovoljni jer nije to do kraja riješeno kako je bilo zamišljeno."

Kaže kako je HOK sudjelovao u savjetovanju oko novog zakona.

"Recimo, jedna od namjera zakonodavaca, s čim se čak slažemo, jest da ne možete izvaditi radnu dozvolu u jednoj županiji pa slati radnika u drugu. Neki to zloupotrebljavaju. Ali s druge strane, mi smo se jako zalagali za to da se to ne može postaviti kao pravilo za sve branše. Nama je u ugostiteljstvu i građevini izuzetno važno da se djelatnici mogu seliti po županijama. Građevina je deficitarno zanimanje u svih županijama. Na tome smo inzistirali, to smo i dobili", kaže Mostarčić.