Profesorica kaznenog prava: Imamo zakon koji omogućuje da se osoba smjesti u psihijatrijsku ustanovu, dobrovoljno ili prisilno!

Podsjetimo, za Lukino ubojstvo osumnjičen je Kristijan Aleksić, kojem je mladić kobne večeri došao na vrata dostaviti pizzu. Aleksić je nakon zločina pobjegao, ali je uhićen nakon više od 30 sati potrage.

Riječ je o osobi koja je i ranije bila osuđivana za ubojstvo, nasilje i napade, a protiv njega se već godinama vodi i postupak zbog ilegalnog oružja. Policija mu je još prije tri godine oduzela improvizirano vatreno oružje i streljivo, no iako je optužnica podignuta 2023., suđenje nikada nije počelo.

Klub zastupnika Mosta i nezavisnog Josipa Jurčevića najavio pokretanje izmjena Kaznenog zakona kojima će tražiti uvođenje doživotnog zatvora za najteža kaznena djela protiv života i tijela, po uzoru na europske modele.

Je li hrvatski kazneni sustav dovoljno strog?

"Prije sve bih htjela izraziti sućut prijateljima i obitelji, cijeloj Lukinoj zajednici. Kada se dogode ovakve tragedije, sigurno trebamo istražiti zašto je do njih došlo. Žalosno, ali da smo u biznisu, već bi se napravio due diligence toga što se dogodilo, što se moglo izbjeći da do ovakvog ishoda ne dođe. Nekada se lakše pozivati da Kazneni zakon nije dobar da se odmakne od nečega što je svima nama strano, ali to nije najbolji put. Što se tiče Kaznenog zakona, njegovo mijenjanje se ne događa samo tako, to je sustavna cjelina u zajednici s drugim zakonima. Da mislim da je Kazneni zakon tako grozan i nemoguć i da nema odgovore na takve slučajeve, ja bih to rekla, ovo nije taj slučaj. Kazna do 40 godina je sasvim visoki okvir koji je na raspolaganju", rekla je Sunčana Roksandić.

"U Americi se ne bi mogao dogoditi ovakav slučaj"

Profesorica navodi da nije sigurna da je u državama koje imaju smrtnu kaznu, kao što je SAD, veća sigurnost: "Po brojnim pokazateljima Hrvatske je jedna od najsigurnijih država Europske unije, ali za to nije samo dovoljno usporediti imamo li smrtnu kaznu ili ne, nego cjelokupno funkcioniranje sustava. Sigurna sam da se u Americi ne bi mogao dogoditi slučaj da osoba koja je osuđena za težak oblik ubojstva, ako sama ide izrađivati oružje, da prijava prođe samo tako. Možemo biti sretni što su ovakve situacije u Hrvatskoj iznimne, a nesretni što se to dogodilo, to se možda moglo izbjeći, a možda nije, ne možemo znati. Ne možemo se pozivati na izmjene zakona kada nismo upotrijebili sve što nam je na raspolaganju da kažemo da nešto ne valja."

"Imamo mogućnosti i trebamo ih iskoristiti"

"Ako je osoba toliko opasna, možemo i nakon održana kazne imati nekakvu mjeru, pratiti je. Iz sigurnosnih razloga je OK da su takve osobe praćene po mjeri iz Kaznenog zakona. Imamo mogućnosti i trebamo ih iskoristiti. Što je bilo u 10 godina, kako se Aleksić uzdržavao, što je s centrom? Ne prozivam, ali mora postojati koordinacija svih ministarstava, pojedinaca. Idemo vidjeti što i gdje, ali opet je li moglo ili nije moglo doći do ove tragedija koja je splet niza okolnosti", dodaje.

"Postojala je i ova mogućnost"

Profesorica navodi da se sustav mora promijeniti: "Ako živimo u informatičkom društvu, moramo reagirati iste sekunde kada dođe prijava za takvu osobu, odnosno optužnica. Imamo i Zakon o zaštiti osoba s duševnim smetnjama, to je zakon koji se 10 godina nije mijenjao i vrlo je promišljen. Postoji radna skupina koja ga također gleda vrlo promišljeno. Ako osoba i ne počini kazneno djelo, osobe koje potencijalno mogu počiniti takvo djelo, ako je netko opasan za drugoga, onda postoji mogućnost prisilnog liječenja i smještajna u psihijatrijsku ustanovu. Imamo i tu mogućnost, bilo koja osoba koja je opasna za druge, ne čekamo kazneno djelo, može biti smještana u psihijatrijsku ustanovu, dobrovoljno ili prisilno, i ta je mogućnost postojala."

"Sustav bi trebao zaživjeti već danas"

Ne bi li ovakva prijava trebala biti prioritet?

"Apsolutno! Kada imamo takav rijedak slučaj, ako možemo reagirati za neke druge stvari u državi tako brzo, što mislim da je OK, mislim da to treba biti riješeno jučer, da ovakav sustav zaživi danas. Treba reagirati iste sekunde i krenuti u postupak", govori Roksandić.

"Ako se radi o nekome tko nema nikakve prijave OK, ali ako sam 17 puta ubola nekoga i idem izrađivati oružje... Zato je kazneno pravo individualno, nije takvo da se primjenjuje na sustave. Ako imamo prijavu, DORH gleda jesam li bila osuđivana, takav sustav bi trebao zaživjeti već danas", dodaje.

Ističe da možemo imati najstroži sustav, ali nećemo imati ništa ako ga ne primjenjujemo; "Mora postojati odgovornost pojedinca za svoj posao."