Stručnjak o Bačićevih '18 kvadrata': Može tako govoriti jer nismo propisali prihvatljivu stambenu površinu

Premda je u Hrvatskoj čak 600 tisuća praznih nekretnina, na poziv države javilo se tek 960 vlasnika spremnih dati svoju stambenu nekretninu u najam na razdoblje od tri do deset godina. U srijedu je objavljeno kako će od tih 960 na tržištu biti 385 stambenih jedinica u 105 gradova i općina - 277 stanova, 96 kuća i 12 stanova unutar kuća.

Priuštivost ovog programa je u povoljnim iznosima najamnina koje neće prelaziti 30 posto mjesečnih prihoda kućanstava umanjenih za režijske troškove. Kvaka je u tome da država preuzima ulogu posrednika između najmodavca i najmoprimca isplaćujući naknadu vlasnicima nekretnina za višegodišnje ugovorno razdoblje u dvije rate - 60 posto od ukupnog iznosa država im isplaćuje odmah, a preostali dio kada prođe polovica ugovornog razdoblja. APN usto preuzima na sebe sve odnose s budućim najmoprimcima.

"To je eksperiment, jedino mi dajemo novac unaprijed"

Profesor socijalne politike na zagrebačkom Pravnom fakultetu i stručnjak za stambena pitanja Gojko Bežovan u veljači je, kada se još nisu znali detalji programa priuštivog najma prilično kritički je za N1 kazao kako se dovodimo u "opasnu situaciju kreiranja generacije doživotnih rentijera koji si ne mogu priuštiti nekretninu", a nije isključio i mogućnost rasta cijena nekretnina na slobodnom tržištu nakon početka provedbe programa. Sada, kada su detalji poznati, pitali smo Bežovana što misli o tom programu. Prvo je naglasio da nijedna europska zemlja sa sličnim programom ne daje najmodavcima novac unaprijed.

"Nitko u Europi nije još imao ovakav model. To radi samo Hrvatska. Ministar Branko Bačić govori da je Poljska prikupila samo 300 stanova, a mi 960 no tamo nitko nikome nije davao novac unaprijed. U tome je poanta, ali i pitanje kako to da se nitko drugi nije odlučio za takav model. Možemo reći da je ovo kod nas eksperiment i tek trebamo vidjeti kako će to utjecati na cijene najma na tržištu i kakvi će biti menadžerski kapaciteti APN-a da ovlada cijelim tim procesom", ističe.

"Mnogi su osuđeni na doživotno podstanarstvo"

Bežovan kaže i da je Vlada propustila provesti istraživanja iz kojih bi se vidjelo koliki dio populacije, osobito u velikim gradovima, stanuju kao najmoprimci ili kao 'prikriveni najmoprimci' kod svojih roditelja.

"Očito je da nove generacije ljudi kod nas, ako nemaju obiteljsko zaleđe ili nisu jako kompetitivnih zanimanja da bi zarađivali neki ozbiljan novac, ne mogu doći do stana i osuđeni su na doživotno podstanarstvo."

"Je li 50 kvadrata dovoljno roditeljima s troje djece?"

Pažnju javnosti ovih je dana privukla izjava ministra prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Bačića u intervjuu na RTL-u gdje je, govoreći o programu priuštivog najma, na pitanje o najmanjoj ponuđenoj nekretnini od samo 18 kvadrata kazao da je mladome čovjeku toliki stambeni prostor privremeno dovoljan.

"Mi smo u Zakonu o priuštivom stanovanju utvrdili mikrostambene jedinice: za jednu osobu 18 kvadrata, a za dvije osobe do 26 kvadrata. To su stambene jedinice koje se mogu kratkoročno koristiti, maksimalno četiri godine. (...) Za mladu osobu 18 kvadrata je dovoljno na kratko vrijeme dok ne riješi stambeno pitanje", rekao je Bačić.

Na pitanje je li 18 kvadrata stambenog prostora doista dovoljno mladoj osobi, Bežovan kaže kako u Hrvatskoj uopće nije propisana prihvatljiva stambenu površina pa stoga ministar može tako govoriti.

"Pitanje je je li, primjerice, za roditelje s troje djece dovoljno 50 kvadrata jer se u tom slučaju, prema europskim standardima, to već računa kao prenapučenost prostora. Siroti ministar je oko sebe okupio neke savjetnike koji nisu napravili ozbiljne uvide o tome kakve probleme imaju naši građani i kakvi bi tipovi intervencija bili korisni u stambenom zbrinjavanju", ističe.

Problemi bez konkretnih odgovora

Bežovan kaže kako nema ni odgovora na konkretne probleme podstanara.

"Tko je ikada pitao nekoga koji je došao iz provincije u grad i radi u trgovačkom centru kolika mu je plaća i kako će od nje priuštiti si pristojno stanovanje i sutra zasnovati obitelj? To je jedno od konkretnih pitanja na koja nema odgovora. Reducirani smo u raspravama o problemima s kojima se suočavaju naši sugrađani. A podstanari kod nas imaju skoro pa sramotan status."

Na koncu je Bežovan naznačio jedan problem koji se tek pomalja, a uskoro će, upozorava, postati aktualan.

"Nitko se ne bavi problemom stanovanja radne snage koja je došla iz prekomorskih zemalja. U Gradu Varaždinu, gdje strani radnici čine čak 15 posto ukupne radne snage, rekli su mi da im ti ljudi sve češće dolaze na vrata i traže svoja prava. To je tema koja će sutra doći na dnevni red", zaključio je.