Treba li vrijeme studiranja ići u radni staž? Ovaj model mogao bi biti pun pogodak

Vijesti 11. tra 202407:38 0 komentara
Ilustarcija/Josip Regović/Pixsell

U predizbornoj areni politička platforma Umirovljenici zajedno pokrenula je inicijativu da se budućim umirovljenicima u radni staž priznaju godine provedene na redovnom studiju. Praksa priznavanja staža za studente već postoji u pojedinim europskim državama. Provjerili smo kakvi su modeli na snazi u našem okruženju.

U obrazloženju svog prijedloga, Umirovljenici zajedno ukazali su na činjenicu da većina visokoškolovanih ljudi zbog studiranja i traženja posla nije u mogućnosti ostvariti pun radni staž od 40 godina do 65. godine. Budući da se kraći radni staž direktno odražava na konačnu visinu mirovina, smatraju da su godine studiranja sasvim mjerljiva “financijska kazna” za studente.

U nastojanju da riješe ovaj problem, pojedine europske zemlje su u okviru svojih mirovinskih sustava razvile modele dodavanja godina studiranja u radni staž. U nekima se godine provedene na studiju priznaju kao radni staž po određenim kriterijima, a u nekima se omogućuje dokup staža, piše tportal.

Njemačka

U njemačkom mirovinskom sustavu postoje različiti pragovi mirovinskog staža u okviru kojih se priznaju mirovinska prava za starosnu mirovinu. Ovisno o vrsti mirovine, mirovinski staž može biti pet godina, 20 godina, 25 godina, 35 godina ili 45 godina.

Osiguranici koji se kvalificiraju za mirovinu s minimalno 35 godina staža imaju pravo u njega uračunati razdoblje studiranja. Onima koji stječu pravo na mirovinu s 35 godina staža mogu se priznati i razdoblja u kojima su bili bolesni, trudni i nezaposleni.

Belgija

U Belgiji postoji mogućnost dokupa staža za godine studiranja. Dokup staža omogućen je za razdoblje visokog obrazovanja (sveučilišnog i nesveučilišnog) u kojem je stečena diploma, najviše dvije godine tijekom kojih je pripreman doktorat te za razdoblje pripravničkog staža.

Zaposlenici i samozaposleni pojedinci koji reguliraju svoje razdoblje studiranja unutar 10 godina nakon stjecanja diplome plaćaju paušalni iznos od 1560,60 eura za godinu staža. Ako dokupljuju staž nakon tog roka, paušalni iznos se povećava.

Treba napomenuti da dokup staža u Belgiji utječe samo na iznos mirovine, a ne i na raniji mogući datum umirovljenja.

Italija

U Italiji postoji model dokupa staža prema kojem je moguće “pretvoriti” godine provedene na sveučilištu u mirovinska prava po cijeni od 5260 eura po godini studija, što je plativo u do 120 mjesečnih rata i potpuno oslobođeno poreza.

U prava na mirovinu mogu se “pretvoriti” sve vrste sveučilišnih studija, uključujući istraživačke doktorate, poslijediplomske studije i tečajeve koji su certificirani kao ekvivalentni sveučilišnim diplomama. Dodatne godine studiranja iznad uobičajenog roka ne priznaju se, kao ni razdoblje studiranja uz posao.

Poljska

Pravo na mirovinu u Poljskoj stječe se navršenom starosnom mirovinom i radnim stažem koji iznosi 20 godina za žene i 25 godina za muškarce. U radni period priznaje se i vrijeme provedeno na redovnom studiju, kao i vrijeme provedeno na bolovanju.

Pritom se u izračunu mirovine ta razdoblja obračunavaju po sniženoj obračunskoj osnovici i uzimaju se samo u dijelu koji ne prelazi trećinu dokazanih razdoblja plaćanja doprinosa.

Primjerice, “razdoblje neplaćanja doprinosa” za muškarce s 25 godina staža je najviše osam godina.

Austrija

U Austriji se u radni staž priznaju razdoblja nezaposlenosti, bolovanja, služenja vojnog roka ili odgoja djece za vrijeme kojih je doprinose uplaćivala država. Kada je riječ o razdoblju studiranja, Austrija omogućuje dokup staža za godine studija.

Priznavanje godina redovnog studiranja u radni staž po nekom od navedenih modela svakako bi značajno poboljšalo status hrvatskih umirovljenika s fakultetskim obrazovanjem, ali i potaknulo mlade da se odluče na studiranje.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Budi prvi koji će ostaviti komentar!