Čak tri od četiri umirovljenika žive ispod granice siromaštva. Alarmantno, a inflacija taj obruč još dodatno stišće. Biti dio crne statistike te u godinama u kojima bi trebali uživati u plodovima svoga rada biti zapravo na prosjačkom štapu, nije njihov izbor, ali ih tjera na rad. Borit će se za dostojanstvenu starost i kažu - činit će to dok god mogu. Upravo zbog toga ih više od 23 tisuće i dalje radi.

Gospođa Biljana sa svoje 73 godine na leđima ima gotovo 40 godina radnog staža u turizmu. Unatoč tome, vrijeme i dalje provodi na poslu, za laptopom.

“Otkako sam otišla u mirovinu bavim se prevođenjem. Neko vrijeme sam radila u jednom call centru i sada sam našla posao da radim kao anketar za jednu našu firmu. To radim od kuće preko računala”, govori nam Biljana Nikolić.

Nije ovo planirala niti se tome nadala. Ipak, kaže da je bez obzira na sve sretna jer uopće može raditi.

“2.230 kuna, uopće me nije sram to reći. Ja sam ispod granice siromaštva. Sada od ove agencije, ako radim četiri sata dnevno pet dana u tjednu, imam oko 2.500 kuna. Dakle, dođem do 4.500 kuna, ovisi o prijevodima koje dobijem”, dodaje umirovljenica Biljana.

Traženi na tržištu

Demografski problemi, manjak mladog stanovništva i radnika već su dulje vrijeme problem pa su umirovljenici ti koji zlata vrijede.

“Kada netko nazove i kaže da je umirovljenik, to nam je najdraži radnik, jer su zaista odgovorni, rade savjesno. Jave se i dođu, za razliku od većine radnika koji se jave i kažu da će doći na posao pa ne dođu, pa dođu dva dana, a treći ne dođu…”, kaže Sandra Rukavina, poslodavka u jednoj firmi koja se bavi uslugama čišćenja.

No, to nije uvijek bilo tako. Mogućnost rada na pola radnog vremena uz zadržavanje mirovine uvedena je 2014. za korisnike starosne mirovine. Kroz godine se to mijenjalo i proširivalo na korisnike prijevremene, a krajem prošle godine i obiteljske mirovine.

“Srpanj prošle godine i ove bilježi porast od 28,37 posto. Bitno je naglasiti da svi ti poslovi koji se obavljaju ne moraju biti dugotrajni”, kaže Ivo Bulaja iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO).

“Hrvatski umirovljenici rade da prežive”

Najviše ih radi u trgovini na veliko i malo, zatim u stručnim znanstvenim i tehničkim djelatnostima. Na trećem mjestu slijedi prerađivačka industrija. Od 1 645 750 umirovljenika, njih 23.775 rade i primaju mirovinu. To nije ni dva posto od ukupnog broja. Premalo, smatraju sindikati.

“U EU je prosjek oko 25 posto. S tim da ima zemalja u kojima preko 75 posto starijih od 65 godina rade. Njima nije nužda. Njihove mirovine su dovoljno visoke da im nije osnovni razlog preživljavanje. To je u Hrvatskoj osobni razlog za većinu”, pojašnjava Jasna Petrović iz Sindikata umirovljenika.

Osnovni razlog, jer je prosječna mirovina u Hrvatskoj tek 385 eura – samo 35 posto prosječne plaće. Trn u oku sindikatima je rad na puno radno vrijeme.

“Rad na puno radno vrijeme imaju policijski, vojni umirovljenici, vatrogasci i branitelji. Tražimo da svi imaju pravo raditi puno radno uz pola mirovine”, poručuju iz Sindikata umirovljenika.

Za to će se i dalje nastaviti boriti kako bi se povećala potražnja na tržištu i smanjio rad na crno.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram