Bolnice, škole, vrtići, muzeji i galerije - sve će se to financirani novcem iz Fonda solidarnosti. Stoga je vijest o produženju roka za korištenje europskih pet milijardi kuna razveselila mnoge u Zagrebu. Dok su negdje radovi već u punom jeku, drugi još iščekuju njihov početak.
Pet i pol stupnjeva po Rihteru u proljeće 2020. Zagrebačkoj su katedrali nanijeli neizmjernu štetu. Stanje je, zaključili su stručnjaci nakon pregleda, i lošije nego što su mislili.
“Posebno kritični su zvonici, posebno južni zvonik koji je u izrazito kritičnom stanju. Tako da i pri najmanjem podrhtavanju tla, mi strepimo hoće li doći do njegova urušavanja”, rekao je projektant Mario Todorić.
Pa će se morati skidati desetak metara s vrhova oba tornja. Radova na katedrali je puno, a dodatno vrijeme im pruža šansu da bar one koji spadaju pod hitnu sanaciju, uspiju dovršiti.
“U predviđenim rokovima teško da bi stigli ostvariti sve planirane zahvate koji su bili do isteka ovog prvog roka. Tako da, produženje roka će biti dobro ne samo za Zagrebačku katedralu, nego i za druge projekte koji se trenutno realiziraju u Zagrebu i okolici”, dodaje Todorić.
Među njima je i Muzej za umjetnost i obrt, najveći u gradu, ali i državi. Baš su na dan kad je Hrvatskoj produžen rok za korištenje novca iz Fonda solidarnosti, oni slavili 142. rođendan. Bolji poklon nisu mogli poželjeti.
Miroslav Gašparović, ravnatelj MUO-A, istaknuo je:
“Zaista je spas u zadnji čas i najbolji rođendanski poklon koji smo mogli dobiti tako da sad vjerujem zaista da ćemo svih tih 70-ak milijuna kuna koje smo uspjeli povući iz Fonda solidarnosti, zaista moći u potpunosti iskoristiti, za završetak prve faze obnove Muzeja.”
I to će biti prva obnova zgrade stare više od 130 godina koja se prostire na 13 tisuća kvadrata. Projekti su gotovi, slijedi javna nabava.
“I onda da se nađe, nadam se da ćemo uspjeti naći izvođače i ja do ljeta vjerujem da ćemo pokrenuti stvari, ako sve bude dobro”, dodaje Gašparović.
Obnova se željno iščekuje i u zagrebačkim bolnicama. Za radove na šest oštećenih zgrada KBC-a Sestre Milosrdnice bi trebao računati na 440 milijuna kuna.
“Riječ je o većim oštećenjima, ali zakonski gledano mi čim saniramo konstrukciju, moramo je ojačati protupotresno i moramo podići energetsku učinkovitost samih zgrada”, istaknula je Mia Primorac iz KBC-a Sestre milosrdnice.
80 učenika koji su bili smješteni u učeničkom domu Ante Brune Bušića, jedva čekaju povratak u obnovljeni prostor u središtu grada.
“Stvarno se kreću radovi po nekakvom planu i sad ćete vidjeti, puno je napravljeno. Tako da se nadam, tako nam je obećano, da ćemo se useliti sad sljedeće školske godine opet u ovaj naš prostor”, rekao nam je Darko Trošelj, ravnatelj Učeničkog doma A. B. Bušić.
Zgrada stara preko 100 godina pretrpjela je velika oštećenja pa ravnatelj sumnja da bi se bez europskog novca obnova mogla izvršiti.
“Bez europskog novca bi bilo nemoguće. Vjerojatno ne bi nikad ni bilo. Tako da, ovdje je velika investicija, mislim da negdje oko 25 milijuna kuna, tako da se nadam da će to biti kako spada”, dodaje Trošelj.
Zagreb je dosad prijavio 200-tinjak projekata. Potvrdili su nam da su se njihovi ljudi iz gradskih ureda i Holdinga udružili s predstavnicima fakulteta s područja građevine i arhitekture, kako bi se novac iz Fonda povukao do kraja. Sada za to imaju još 16 mjeseci.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!