Žena pala u nesvijest pred zaključanom Hitnom u Supetru. Gradonačelnica: Ovo je naša stvarnost

SDP-ova supetarska gradonačelnica Ivana Marković oglasila se povodom slučaja 38-godišnjakinje koja je pala u nesvijest ispred zaključanih vrata Hitne pomoći u Supetru. Žena se i deset dana nakon događaja nalazi na intenzivnoj njezi KBC-a Split.

"U noći između 5. i 6. rujna, jedna stanovnica našeg otoka srušila se ispred zaključanih vrata Hitne pomoći u Supetru. Unutra nije bilo nikoga. T1 tim hitne medicine bio je na terenu i samo pukom srećom bio je na povratku s druge intervencije pa je stigao za osam minuta, kako nas je obavijestio ravnatelj hitne medicinske službe, koji stavljam u prilogu", napisala je Marković.

"Osam minuta u kojima je život visio o niti", istaknula je gradonačelnica. Dodala je da je život žene i dalje ugrožen jer se deset dana nakon događaja još nalazi na intenzivnoj njezi KBC-a Split. Poželjela joj je brz oporavak te zahvalila djelatnicima hitne službe i svima koji sudjeluju u hitnom medicinskom prijevozu.

"Što ako se nešto dogodi meni, mome djetetu, partneru, roditelju, a Hitne nema?"

Marković je upozorila da slučaj iz Supetra nije izdvojen te da je nedostupnost hitne medicinske pomoći jedan od najvećih strahova stanovnika hrvatskih otoka.

"Ovo je naša stvarnost", poručila je. "Što ako se nešto dogodi meni, mome djetetu, partneru, roditelju, a Hitne nema? Što ako ne može doći medicinski gliser? Kako da dođemo do bolnice?", upitala je.

Smatra da su u takvim okolnostima odgovarajuća oprema i dovoljan broj timova hitne medicinske pomoći pitanje života i smrti. Kao najteži primjer problema u zdravstvenoj zaštiti na otocima navela je slučaj iz ožujka 2025., kada je mladić s Lastova preminuo nakon što je njegov prijevoz do bolnice u Dubrovniku trajao više od osam sati.

"Od tada do danas nije se promijenilo puno", ustvrdila je.

"Slučajevi s Lastova i iz Supetra nisu pojedinačni incidenti"

Gradonačelnica je podsjetila da je nakon smrti mladića s Lastova tadašnja predsjednica Odbora za zdravstvo Ivana Kekin sazvala sjednicu, no HDZ i njegovi partneri odbili su tematsku sjednicu o sustavu hitne pomoći na otocima.

"Odbili su bilo kakvu raspravu", rekla je Marković. "Tada smo slušali kako je zdravstvo na otocima odlično, kako je hitan medicinski prijevoz odličan, kako nema problema, kako je slučaj momka s Lastova izdvojeni incident", dodala je.

Prema njezinim riječima, članovi vladajuće koalicije potom se nisu pojavili na glasanju, čime su onemogućili donošenje zaključaka.

Marković smatra da prošlogodišnji slučaj s Lastova i ovaj iz Supetra nisu pojedinačni incidenti, već situacije s kojima se stanovnici otoka suočavaju.

"Oni su živi strah u srcu svakog otočana. I to je poraz ovog društva, ove države i svih koji je vode, posebice nadležnog ministarstva, jer je zdravstvena skrb ustavna kategorija svakoga od nas", poručila je.

"Otočani su po ovim ustavnim kategorijama građani drugog ili trećeg reda, ovisno o tome koliko su daleko od kopna", nastavila je.

"Želim pomoći i napokon konkretno mijenjati stvari"

Marković je kritizirala i odgovor ravnatelja Zavoda za hitnu medicinu Lea Luetića na slučaj iz Supetra.

"Žalosti me ovaj odgovor ravnatelja hitne, gospodina Luetića. Ništa nije drugačije nego prijašnjih 20 puta. Žalosti me užasno jer je iz njega jasno da promjena neće biti jer se ponovo objašnjava kako je sustav dobro složen i kako nema problema", rekla je.

Poručila je da kao gradonačelnica i stanovnica otoka želi sudjelovati u promjenama. "Želim pomoći i želim konkretno stvari napokon mijenjati", rekla je.

Istaknula je da je zdravstvena zaštita ustavna kategorija i da je za nju odgovorna država, dok su organizacija i opremanje timova hitne medicinske pomoći u nadležnosti županija. Gradovi, dodala je, imaju ograničene mogućnosti.

Supetar se, navodi, trudi financirati školovanje za deficitarna zanimanja i sufinancirati pedijatra, no ključne promjene i reforme moraju se provesti na državnoj razini.

Marković je osobno pokušavala potaknuti promjene amandmanima kojima bi se uspostavila jasna koordinacija zdravstvenih i socijalnih usluga na otocima te zakonski okvir za dugoročno planiranje. Takav bi sustav uključivao Ministarstvo zdravstva i Upravu za otoke, županije te jedinice lokalne samouprave. Kaže da njezini prijedlozi nisu prihvaćeni.

"Ne želim da se ovaj slučaj pretvori u nabacivanje"

"Ovo danas je apel, molba, zahtjev. Jer zaista mi je mučno, žalosno da moramo ponovo apelirati kako ovo danas nije dobro", poručila je.

Smatra da je potrebno razgovarati i pronaći način za poboljšanje zdravstvene zaštite na otocima.

"I to nije sastanak u kojem ćemo uvidjeti problem, a njegovo rješavanje pustiti za neki drugi put. Trebamo operativni sastanak s kojeg se ne ustajemo dok ne nađemo način da poboljšamo zdravstvenu zaštitu na Braču, Lastovu i svim ostalim otocima. U suprotnom, uskoro nikoga na otocima neće biti!", upozorila je.

Apelirala je i na župana Blaženka Bobana, kojeg smatra odgovornim za organizaciju zdravstvene i hitne medicinske službe.

"Molim za konkretne prijedloge", poručila je. "Ne želim da se ovaj slučaj pretvori u nabacivanje, nego samo u jedan korak prema stvarnim promjenama za naš otok i sve ostale otoke. Ovo se nikome više ne smije dogoditi", zaključila je.