Stier odgovorio na kritike zbog rasprave o Gospiću: "EPP ju je mogao blokirati, ali nije"

Govoreći o ulasku gotovo 80.000 migranata u Ceutu, španjolsku enklavu na sjeveru Afrike koja ima oko 85.000 stanovnika, Stier je rekao da je riječ o događaju koji teško može biti posljedica spontane organizacije.

"Vi ne možete pokrenuti takvu masu ljudi, a da tu nije bilo određenog nivoa organizacije. Sada je to, naravno, jedna politička tema tko je stajao iza toga, ali definitivno teško da ovo može biti samo nešto spontano", kazao je Stier.

Smatra da se pravila predviđena za pojedinačne slučajeve moraju prilagoditi situacijama u kojima odjednom dolazi velik broj ljudi.

"I onda pravila koja su bila predviđena za individualne slučajeve treba se prilagoditi kada imate ovako ogroman broj. Ceuta je možda najbolji primjer, upravo ste spomenuli, gdje imate 80.000 ljudi koji u roku od svega par sati žele prijeći granicu ili to učine, u mjestu, u gradu koji ima toliko. Prema tome, to jednostavno nema tog apsorpcijskog kapaciteta, čak i u logističkom smislu, a kamoli da uđemo u sve ove druge sigurnosne i pravne aspekte", rekao je.

Pakt o migracijama

Stier se osvrnuo i na Pakt o migracijama, koji, kako je rekao, omogućuje trijažu na samoj granici.

"Mi već imamo pakt o migracijama koji je u tom pogledu zaoštrio i, na primjer, dao je mogućnost da se naprave trijaže na samom graničnom području, tako da se ne treba ići kroz cijelu tu dugu proceduru, već u toj trijaži može se vidjeti tko doista ima pravo na azil, tj. onaj koji doista bježi od opasnosti za život, a koji je samo ilegalni migrant koji želi zbog ekonomskih mogućnosti biti u Europskoj uniji."

Dodao je da se takve ljude ne može primiti te ustvrdio da većina onih koji dolaze ne bježi od ratova.

"Maroko nije, na primjer, u ovom trenutku ratna zona, nego su motivirani za boljom ekonomskom situacijom, a kad je ovako organizirano, oni koji su iza njih očito imaju možda i neke druge namjere", poručio je Stier.

"Hrvatska granična policija dobro radi svoj posao"

Komentirao je i izjavu austrijskog ministra financija Magnusa Brunnera da svi koji su ilegalno ušli trebaju biti vraćeni u Maroko, kao i mogućnost da se takav pristup primijeni u drugim državama članicama.

"Pa što se tiče Hrvatske, tu treba naglasiti: doista, naša granična policija jako dobro radi svoj posao. To se ne može reći u ovom slučaju u Ceuti", rekao je Stier.

Podsjetio je da su španjolske službe navodno ranije obavijestile nadležne institucije da se nešto sprema, ali da nije bilo reakcije.

Stier je upozorio i na opasnosti kojima se izlažu migranti koji granicu prelaze ilegalno, dok krijumčari, kako je rekao, gledaju isključivo vlastiti profit.

"Rekao bih, isto tako i onih koji i prelaze granicu, da to naprave na legalan način, jer ako rade ilegalno, i oni postavljaju sebi na kocku zapravo život. I to je, nažalost, ovo što krijumčari uopće ne mare. Oni jedino vide tu njihov ekonomski profit, a ne gledaju zapravo ljudske sudbine", rekao je.

"Dapače, profitiraju na njima. Dakle, treba se boriti protiv tih mafija", dodao je.

O povratnim centrima: Najbolje bi bilo raditi sa samim zemljama

Govoreći o ideji stvaranja povratnih centara izvan Europske unije, Stier je rekao da bi prvenstveno trebalo raditi sa zemljama iz kojih migranti dolaze.

"Pa najbolje bi bilo, naravno, raditi sa samim zemljama odakle i dolaze migracije, da se ostvari pravo na ostanak. Jer samo govorimo nekada previše o samim migracijama, ali mi ne gledamo i tu ljudsku sudbinu", kazao je.

"Moramo više raditi s tim zemljama da ti ljudi mogu tamo i ostati", dodao je. Mogući centri za povratak, smatra, ne bi trebali biti smješteni u zemljama koje su samo korak dalje od Europske unije.

"Međutim, tu treba biti, po meni, isto pažljiv da ne bi bili ti centri u nekim zemljama, na primjer zapadnog Balkana, gdje jednostavno jedino što se radi je malo odgoditi ili malo pomaknuti taj problem par kilometara dalje. Nego, po meni, treba se raditi tamo gdje je sam izvor, ili barem one zadnje zemlje s kojima, odakle se želi prijeći u Europsku uniju", komentirao je Stier.

Usklađivanje viznih režima zemalja zapadnog Balkana s EU

Kao važnu temu izdvojio je i usklađivanje viznih režima zemalja zapadnog Balkana s Europskom unijom.

"To je pogotovo za nas vrlo bitno, da zemlje zapadnog Balkana, prvenstveno se to odnosi na Srbiju, ali i na Bosnu i Hercegovinu, usklade vizne režime", rekao je.

O Gospiću: Fenomen koji prelazi europske granice

Drugi dio razgovora odnosio se na Gospić i raspravu o zaštiti zdravlja ljudi od opasnih spojeva koja će se održati u Europskom parlamentu. Štrbac je Stiera pitala kako gleda na kritike oporbe da je Europska pučka stranka glasala protiv dolaska Gospićana u Europski parlament te da je iz naziva rasprave uklonjen konkretan spomen PFAS spojeva i Gospića.

Stier je odgovorio da EPP želi raspravu, zbog čega će ona i biti održana, ali da ona treba obuhvatiti širu europsku perspektivu.

"EPP želi raspravu i zato će i biti rasprave. Da je EPP htio stvoriti neku većinu, jednostavno bi blokirao da uopće ne dođe do rasprave. Ali želi da bude rasprava, naravno, koja će obuhvatiti, s obzirom da smo u Europskom parlamentu, svu realnost u Europi", kazao je Stier.

Naglasio je da slučaj Gospića ima europsku dimenziju jer se govori i o otpadu koji dolazi iz drugih država članica.

"Građani ne traže stranačko prepucavanje"

Smatra da rasprave o takvim pitanjima trebaju biti utemeljene prije svega na stručnim stavovima.

"Prema tome, trebamo gledati i cijelu europsku dimenziju i trebamo to napraviti uvijek na temelju zapravo stručnih pogleda, ne toliko političkih. Ne samo u smislu onaj tko je na vlasti da se brani, onaj tko je u oporbi da kritizira. To je, naravno, i legitimno", rekao je Stier.

"Ali mislim da ono što ne bi trebali gubiti iz vida je da građani ne traže to stranačko prepucavanje, nego traže doista da se njihov problem riješi. A tu najbolje može struka", poručio je.

"Ne želimo stigmatizirati jednu regiju Hrvatske"

Govoreći o mogućim posljedicama slučaja Gospić, upozorio je i na ekonomsku štetu za lokalno stanovništvo.

"Ja mislim da će biti itekako rasprave, da će biti važna rasprava i da će jednostavno i Europski parlament se moći o tome i raspravljati i očitovati i o tim i o drugim slučajevima, ne umanjujući time, naravno, ono što nas najviše brine, a to je, naravno, slučaj gdje želimo sigurnost u svakom pogledu za hrvatske građane", rekao je.

Dodao je da je Vlada već krenula u rješavanje problema, ali da treba dati potporu i s europske razine.

"I drugo, ono što je važno, da se i ekonomski život i općenito život isto tako normalizira, da se ne stigmatizira jednu regiju Hrvatske, što bi moglo imati svojih ekonomskih posljedica, negativnih, a koje ne želimo", poručio je Stier.

Što je s odgovornošću? "Moramo učiti iz svake situacije"

Na pitanje vidi li EPP situaciju u Gospiću kao podbačaj hrvatskog sustava gospodarenja otpadom, Stier je rekao da iz svake situacije treba izvući pouke.

"Ja mislim da je važno da gledamo i da uvijek učimo iz svake situacije, tamo gdje su bile greške, da se to i s jedne i s druge strane", rekao je.

Osvrnuo se i na ulogu oporbe. "Naravno, i oporba ima tu svoju ulogu, zato je ona uvijek i korektiv u demokraciji. Ali ne samo korektiv u smislu, ako mogu reći: 'E, ovo ste vi radili loše, mi ćemo biti bolji.' Nego što sustavno nije bilo dobro i koja su onda vaša rješenja da taj sustav bolje funkcionira", kazao je Stier.

Dodao je da europske prakse i norme mogu pomoći u unapređenju sustava gospodarenja otpadom.

Što očekuje od govora Von der Leyen?

Govoreći o temama koje očekuje u govoru Ursule von der Leyen, izdvojio je umjetnu inteligenciju, proširenje EU-a i posebno jugoistočnu Europu.

"Bit će pitanje umjetne inteligencije, ali bit će i pitanja proširenja. Za nas, naravno, jedno od najvažnijih će biti ono što će reći i o našem susjedstvu, dakle na jugoistoku Europe", kazao je Stier.