Trećina poslodavaca radije plaća kazne nego radnike

Ekonomija 05. pro 201409:36 > 09:48
Morgue File/Ilustracija

U prvih 10 mjeseci ove godine inspektori su donijeli 152 rješenja o privremenoj zabrani obavljanja djelatnosti jer su zatekli radnike koji nisu bili prijavljeni na obavezno mirovinsko osiguranje, odnosno radnike strance bez valjanih dozvola.

Iz podataka kojima barata Inspektorat rada, ispada da je svakom trećem poslodavcu, zatečenom u prekršaju, lakše platiti kaznu zbog nezakonitog zapošljavanja radnika, nego te iste radnike u zakonskim rokovima prijaviti na obvezna osiguranja, sklopiti s njima ugovor o radu ili ishodovati potrebne dozvole za rad stranaca, prenosi Novi list.

Kroz 10 mjeseci inspektori rada i inspektori zaštite na radu obavili su nepunih 16,6 tisuća inspekcijskih nadzora, a zbog sumnje da su poslodavci počinili 5.333 prekršaja, prekršajnim sudovima podneseno je 2.369 optužnih prijedloga, obaveznih prekršajnih naloga i prekršajnih naloga. Na licu mjesta inspektori su izrekli 55 kazni, dok su na adresu Državnog odvjetništva poslane 52 kaznene prijave.

Svaki treći poslodavac je iskeširao kaznu za svakog zatečenog radnika. Tako je u proračun uplaćeno 1,89 milijuna kuna do kraja listopada.

Inspektori su donijeli 152 rješenja o privremenoj zabrani obavljanja djelatnosti jer su zatekli radnike koji nisu bili prijavljeni na obavezno mirovinsko osiguranje, odnosno radnike strance bez valjanih dozvola.

No, dok su poslovni prostori 106 poslodavaca ostali zatvoreni 30 dana, odnosno do uklanjanja nezakonitosti, 46 poslodavaca ‘otkupilo’ je kazne uplatom 30 tisuća kuna za svakog radnika zatečenog u nezakonitom radu. Drugim riječima, svaki treći poslodavac bez problema je iskeširao kaznu za svakog zatečenog radnika, ali im je istovremeno očito problematično bilo te iste radnike, a riječ je o 63 radnika, zakonito angažirati. Tako je u proračun uplaćeno 1,89 milijuna kuna do kraja listopada.

Neisplata zakonom propisanog minimalca, nedostavljanje radnicima isprava o plaći, naknadi plaće ili otpremnini, neplaćeni ili nezakoniti prekovremeni rad, kršenje odredbi o dnevnom i tjednom odmoru radnika spadaju u najčešće prekršaje poslodavaca. Niti minimalnu plaću u destomjesečnom razdoblju, poslodavci nisu isplatili za 16.290 radnika prema nalazima inspektora.