Gotovo 30 tisuća građana i 9,5 tisuća pravnih osoba do sada je podnijelo zahtjev za moratorijem na otplatu kreditnih obveza, uslijed negativnih posljedica koronavirusa na njihove prihode i poslovanje, izvijestila je u četvrtak Hrvatska udruga banaka (HUB).
“Banke u Hrvatskoj aktivno provode gospodarske mjere u cilju pomoći građanima i tvrtkama. U ovom trenutku 29.926 građana i 9.436 poduzetnika podnijelo je zahtjev za mjeru odgoda plaćanja kredita”, ističe se u priopćenju HUB-a.
Pritom navode kako se najveći broj zahtjeva odnosi na nenamjenske kredite, a manji je udio zahtjeva na stambene kredite.
Direktor HUB-a Zdenko Adrović kaže da su banke pokazale spremnost pomoći građanima i poduzećima te su proaktivno djelovale i ranije nego što je slučaj u većini europskih država.
“U ovom trenutku za mjere odgode plaćanja prijavilo se gotovo 40 tisuća građana i poduzetnika, a s obzirom na to da su procedure za podnošenje zahtjeva nedavno pokrenute, očekujemo da će ta brojka znatnije rasti. Banke u skladu s postojećim modelom imaju mogućnost pojedinačno pristupati svakom zahtjevu i vjerujem da će pronaći zadovoljavajuća rješenja za klijente koji su najviše pogođeni ovom krizom”, izjavio je Adrović.
VEZANA VIJEST
Iz HUB-a ističu da je model odgode plaćanja kreditnih obveza u trajanju do šest mjeseci fleksibilan i u skladu s najboljim praksama EU-a. Za najugroženije sektore poput turizma, mogućnost trajanja moratorija proširena je do sljedeće turističke sezone, što predstavlja i veću razinu pomoći od predloženih 12 mjeseci odgode plaćanja, navode iz HUB-a.
Pojašnjavaju da moratorij koji banke provode nije standardan iz razloga što je ta mogućnost ponuđena velikom broju klijenata, a tijekom moratorija klijentima se ne naplaćuje glavnica i kamata, već se obračunava isključivo redovna kamata bez zateznih kamata i ostalih troškova koji se pojavljuju prilikom redovitog ugovaranja moratorija na kreditne obveze.
Kada je, pak, riječ o solemnizaciji ugovora, iz HUB-a poručuju da ona postoji s vrlo jasnim razlogom, a to je pojašnjavanje smisla i posljedice dodatka ugovora koji se potpisuje s bankom. “Dakle, solemnizacija je jedan od instrumenata informiranja i pravne zaštite potrošača, a ne samo trošak. Trošak solemnizacije nije u nadležnosti banaka te banke od tog troška ne zarađuju. Kako bismo pomogli građanima i u tom području, HUB je pozvao nadležne institucije da razmotre mogućnosti smanjivanja troškova solemnizacije, a vjerujemo da će to i poduzeti kako bi umanjili trošak za građane”, podsjećaju iz HUB-a.
#related-news_0
Adrović u priopćenju podsjeća da je osnovna uloga banaka upravljanje novcem građana i poduzeća koji svoju štednju ulažu u banke, pri čemu naglašava da treba sagledati sveukupnost situacije te ekonomskoj sferi i bankama, kao krvotoku svakog gospodarstva, treba pristupati pažljivo, uvijek vodeći računa o očuvanju njihove stabilnosti.
“Destabiliziran financijski sustav ne bi mogao osigurati podršku izlasku iz krize niti bi imao kapacitet za pomoć onima kojima je to najpotrebnije u ovoj situaciji“, poručuje Adrović.
Klijenti kod nekoliko banaka bez troška solemnizacije, najviše odgoda za gotovinske kredite
Nekoliko je banaka koje posluju u Hrvatskoj danas objavilo da će ili same snositi trošak solemnizacije ili pak pri potpisivanju aneksa ugovora o kreditu neće tražiti solemnizaciju.
Erste banka je tako donijela odluku da će prilikom realizacije odgode otplate kredita građana pogođenih trenutačnom situacijom u cijelosti snositi trošak solemnizacije aneksa ugovora.
Kako pojašnjavaju, solemnizaciju je nužno provesti u slučajevima kada je inicijalnim ugovorom o kreditu zasnovano založno pravo na nekretninama u korist banke, a uvažavajući činjenicu da javnobilježnički trošak u ovim okolnostima građanima predstavlja značajnu stavku, banka je odlučila preuzeti ga na sebe.
#related-news_0
Iz Erstea su izvijestili da je do današnjeg dana oko 5.700 građana – klijenata te banke podnijelo zahtjeve za odgodom otplate nešto više od 8.700 kredita, što u prijevodu znači da su pojedini građani podnijeli zahtjev za odgodom plaćanja više kredita.
Od toga, više od 1.150 zahtjeva odnosi se na stambene kredite, koji predstavljaju većinu kredita kod kojih je solemnizacija nužni dodatni korak prilikom realizacije odgode.
Prema informativnom izračunu te banke, pri odgodi otplate stambenog kredita od 65 tisuća eura na 20 godina, trošak solemnizacije iznosio bi oko 500 kuna.
Od ukupno 8.700 kredita za koje su građani podnijeli zahtjev za moratorijem, većina ih se, oko 6.800, odnosi na gotovinske kredite.
Iz OTP banke, koja je kao i ostale banke klijentima omogućila potpunu prijavu za moratorij putem internetskog obrasca, ističu da ne traže solemnizaciju aneksa ugovora o kreditu, što znači da za klijenta nema dodatnih troškova, osim redovne kamate.
“OTP banka građanima ni u kom slučaju ne naplaćuje trošak solemnizacije aneksa ugovora. Za vrijeme trajanja moratorija obračunava se samo redovna kamata”, stoji u odgovoru OTP-a na upit Hine.
Iz te banke navode da su započeli s odobravanjem odgoda na otplatu kredita, no riječ je o kontinuiranom procesu s obzirom na činjenicu da zahtjevi još uvijek pristižu.
“Zahtjevi još uvijek pristižu, iako manjim intenzitetom nego u nekoliko prvih dana te smo do sada zabilježili prijavu od oko 1,5 posto naših privatnih klijenata za ovu mjeru pomoći”, kažu iz OTP-a te otkrivaju da i u njihovom slučaju građani u velikoj većini moratorij traže za gotovinske kredite.
I u Privrednoj banci Zagreb (PBZ) ugovaranje odgode otplate kredita za građane provodi se bez naknade i bez troškova solemnizacije dodatka ugovoru, kažu za Hinu iz PBZ-a.
Zaprimanje zahtjeva za građane za odgodu otplate kredita započelo je 15. travnja, a traje do 31. svibnja, dok za poslovne subjekte pogođene negativnim posljedicama koronavirusa, koji, osim odgode plaćanja kredita, na raspolaganju imaju i mjere reprograma kredita i kredita za očuvanje likvidnosti, zaprimanje zahtjeva traje od početka travnja.
#related-news_0
“Zaprimanje zahtjeva za poslovne subjekte je počelo početkom travnja te je u 15 dana aplicirala trećina klijenata kojima je mjera namijenjena. Trenutačno je odobreno preko 60 posto zaprimljenih zahtjeva, a ostatak je u obradi i bit će ubrzo riješeni”, stoji u odgovoru PBZ-a.
Napominju također da se prijava za sve tri mjere obavlja na internetskom portalu Fine, pri čemu je za mjeru odgode plaćanja kredita potrebna predaja zahtjeva i direktno banci.
Raiffeisen banka (RBA) je do sada zaprimila oko 6.400 zahtjeva fizičkih osoba za moratorij, kao i više od 940 zahtjeva poslovnih subjekata.
I u slučaju RBA, kod fizičkih osoba prevladavaju zahtjevi za moratorije po gotovinskim kreditima, za vrijeme trajanja moratorija mjesečno se obračunava redovna kamata, za vrijeme trajanja moratorija se ne plaća, a nakon isteka moratorija nakupljena kamata se raspoređuje na onoliko mjesečnih obroka koliko je redovnih anuiteta/obroka preostalo do konačne otplate kredita.
Kada je riječ o poslovnim subjektima u tijeku moratorija obračunava se redovna kamata, a klijent sam odlučuje hoće li ju plaćati tijekom razdoblja moratorija ili želi da nakon isteka moratorija ista bude linearno raspoređena na preostali rok otplate.
U RBA kažu da dodatak ugovora o kreditu korisnik kredita potpisuje u poslovnici banke, no s obzirom na trenutne mjere ograničenja kretanja to će se moći napraviti do 45 dana od završetka moratorija.
Podnošenje zahtjeva i reguliranje moratorija digitalnim putem RBA je omogućila i za poslovne subjekte, a navode da su jedina iznimka krediti koji su osigurani hipotekom, pri kojima je potrebno sklapanje aneksa uz solemnizaciju isprave, ali samo u slučaju da klijent traži produljenje roka vraćanja kredita, kažu iz RBA na upit Hine.
HNB: Radi se na tome da rješenja oko moratorija budu brza i jednostavna
Iz Hrvatske narodne banke (HNB) kažu da je na svakoj kreditnoj instituciji da uspostavi pravila postupka odobravanja moratorija, no da s obzirom na aktualnu situaciju, kreditne institucije kao i nadležne agencije, uključujući i HNB, intenzivno rade na tome da ta rješenja budu jednostavna i brza, a o čemu će svi klijenti biti informirani u izravnoj komunikaciji sa svojom bankom.
“Međutim, u okvirima svoje nadležnosti za nadzor nad primjenom Zakona o kreditnim institucijama, Zakona o potrošačkom kreditiranju kao i Zakona o stambenom potrošačkom kreditiranju, HNB smatra da bi za vrijeme trajanja mjera i postupaka usmjerenih na suzbijanje pandemije COVID-a 19, kreditne institucije mogle privremeno modificirati postupanje u svrhu reguliranja odgode plaćanja kreditnih obveza dužnika na način da se o tome sporazume razmjenom obavijesti, zahtjeva, ponude i prihvata ponude, bez obveznog kontakta i potpisivanja te ovjere aneksa ugovora, odnosno korištenjem nekog od oblika trajnog medija koji udovoljavaju posebnim uvjetima”, stoji u odgovoru HNB-a na upit Hine.
Iz središnje banke napominju i kako se prigovori fizičkih osoba vezani uz moratorij najčešće načelno odnose na neujednačene uvjete banaka za odobravanje moratorija i obračun kamata za vrijeme trajanja moratorija, dok su prigovori pravnih osoba prvenstveno vezani uz individualnu situaciju klijenta te specifične poslovne i ugovorne odnose između banaka i klijenata.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram
