Hrvatskim je bankama prostor za financiranje države sužen, a pravni i fiskalni rizici onemogućuju pad kamatnih stopa, a time i poticanje krhkog gospodarskog oporavka, kazao je Zdenko Adrović, direktor Hrvatske udruge banaka (HUB) u intervjuu Reutersu.
Ta agencija podsjeća da je u Hrvatskoj proračunski deficit oko 5 posto bruto domaćeg proizvoda, a javni dug blizu 90 posto BDP-a. Izloženost banaka prema državi je već blizu 25 posto ukupnih kredita.
“Svaka banka ima svoju vlastitu politiku kreditiranja i one će se pobrinuti da je dodatno financiranje države i dalje moguće, ali nema puno prostora za rast razine izloženosti. Javni dug mora se ukrotiti”, kazao je Adrović. Hrvatska je pod pritiskom iz Bruxellesa kako bi smanjila proračunski deficit ispod 3 posto BDP-a do 2017. godine, ali do sada je postigla mali napredak prema tom cilju.
Reuters navodi kako Hrvatska iduće godine namjerava izdati obveznice vrijedne oko 19 milijardi kuna, pola od toga na lokalnom tržištu.
Premda domaće tvrtke traže povoljnije kredite, Adrović kaže da u ovom trenutku jeftinije financiranje nije realno. Neke banke moraju izvršiti konverziju kredita u švicarskim francima u eurske kredite, što će, procjenjuje Hrvatska narodna banka (HNB), rezultirati ukupnim gubitkom bankarskog sektora od oko 8 milijardi kuna.
Međutim, Adrović kaže da je, zahvaljujući snažnoj razini kapitala, bankarski sustav u stanju izdržati te gubitke. “Banke imaju dovoljno kapitala i ostat će stabilne unatoč gubicima”, zaključio je odnedavno novi direktor HUB-a. Prosječni povrat na kapital u bankarskom sektoru u protekle dvije godine iznosio je 1,8 posto, dok se ove godine očekuje da će biti otprilike -10 posto. Usporedbe radi, navodi Reuters, prinosi po 10-godišnjim hrvatskim obveznicama su oko 4,2 posto.
“Nadamo se da će se u nadolazećim godinama okruženje poboljšati, tako da povrat na kapital premaši prinose po državnim obveznicama”, izjavio je Adrobvić.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.
