ANALIZA SUMMITA
Tri svjetska moćnika, jedan stol: Što su Trump, Putin i Xi zapravo dogovorili?
Okrugli stol u Vili Kylin, skrivenoj među šumovitim brežuljcima kineskog Shenzhena. Mjesto je to koje pamti tajne susrete s Kim Jong-ilom i izaslanicima Dalaj-lame. Danas su za njim sjedili Xi Jinping, Donald Trump i Vladimir Putin.
Naravno da se odmah nametnula paralela s Jaltom, samitom tik predkraj drugog svjetskog rata, no usporedba ipak nije baš najuspjelija,iako je razumljiva perspektiva Europe i strah da će moćnici iza zatvorenih vrata prekrajati granice malih naroda.

No ipak još jednom: Shenzhen nije Jalta jer trojica čelnika nisu zajednički ratni pobjednici niti dijele isti politički cilj, pa u devedeset minuta razgovora nisu stvorili novi svjetski poredak. No, što jesu? Odnosno, što piše u zajedničkoj izjavi i kako to tumačiti?

Prva točka obećava reformu Ujedinjenih naroda. No, obratite pozornost na ključnu ogradu: promjene promiču 'kao stalne članice Vijeća sigurnosti'. To je poruka državama poput Japana, Indije ili Njemačke da se elitni klub s pravom veta neće širiti. UN se može reformirati, ali samo tako da moć ostane u rukama ove trojke - pogotovo Kine, koja u posljednjih 10-15 godina ulaže enorman trud kako bi velika većina članica UN-a, prije svega s takozvanog globalnog juga, bila na njihovoj strani.

Druga točka obećava veću opskrbu rafiniranim naftnim derivatima za sve zemlje. Ovdje se krije izravna posljedica rata s Iranom i blokade Hormuškog tjesnaca, što je Trump istaknuo kao zajedničku brigu s Xijem. Trumpu treba smirivanje cijena goriva na američkim crpkama, a Putinu povratak ruske nafte na azijsko tržište bez zapadnih sankcija. Kina je i ovdje u najboljem položaju, jer je izrazito diverzificirala svoje izvore energenata, no sudjeluje u određivanju pravila igre i udara tempo.

Treća točka je najkonkretnija, i najzanimljivija: trojica čelnika obvezuju se poštovati imunitet državnih dužnosnika pred međunarodnim sudovima. Drugim riječima – dogovorili su izravan udar na Međunarodni kazneni sud u Haagu. Za Putina je to poništavanje uhidbenog naloga zbog Ukrajine, za Trumpa zaštita američkih i izraelskih dužnosnika - poput bliskog prijatelja Netanyahua - od istraga, a za Xija jamstvo da nijedan sud neće propitivati politiku Pekinga. Zajednički štit za nedodirljive te možda i najsnažniji udarac na međunarodni pravni poredak.

Četvrta točka je ona za koju bi čovjek očekivao da je prva - ponavlja frazu da se nuklearni rat nikada ne smije dogoditi. I tu se vidi najveći jaz. Nakon isteka sporazuma New START ranije ove godine, Trump je htio uvući Kinu u konkretne pregovore o ograničenju arsenala. Peking je to uporno odbijao jer ima znatno manje bojevih glava od SAD-a i Rusije – i uspio je. U deklaraciji nema nikakvih brojki ni obveza, samo općenita fraza.

Možda je najvažnije ono čega u deklaraciji nema. Nema dogovora o Ukrajini – iako Putin spominje 'zajedničke interese', Xi je o ratu šutio. Nema spomena Irana. A o Tajvanu je Xi Trumpu iza zatvorenih vrata samo poručio da SAD mora 'postupiti ispravno'. U Vili Kylin nije stvoren novi svjetski poredak.
Svaki od trojice lidera uzeo je ono što mu treba za domaću, ili barem regionalnu publiku: Trump je vjerojatno uvjeren da je dobio najviše dok je vrlo vjerojatno dobio najmanje, no njemu je ionako najvažniji spektakl za domaće biračko tijelo koje još okuplja. Vladimir Putin je dobio priliku vratiti se na najveću scenu nakon sve veće I veće izolacije I ozbiljnih udaraca ukrajinskih snaga duboko u njegovu teritoriju, odnosno sve osjetnijeg slabljenja ruskog gospodarstva. A Xi I Kina dobili su samo još jednu potvrdu u nizu da su sve važniji I sve utjecajniji globalni akter I arbitar...
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare