Projekcije inflacije za Europu 2026.: Evo koje će zemlje imati najviše, a koje najniže stope

Detaljna analiza

Euronews Busines detaljno je analizirao projekcije inflacije ECB-a i OECD-a za europodručje i širu Europu u 2025. i 2026.

Prema OECD-u, Hrvatska je među zemljama s najvećim padom inflacije između 2025. i 2026. – zajedno s Estonijom i Litvom (više od 1,5 postotnih bodova)

Što to znači za Hrvatsku?

To je donekle pozitivna vijest za potrošače jer po dostupnim podacima se ne očekuje pad cijena, već "usporavanje rasta cijena", osobito u 2026. To pak predstavlja izazov za gospodarstvo: niža inflacija znači stabilnije troškove, ali i pritisak na plaće i konkurentnost izvoznika.

Gospodarske prognoze za Europu i europodručje neizvjesne su zbog trgovinskih napetosti i globalnih rizika, uključujući prijetnje carinama iz SAD-a. Iako su globalna i regionalna kretanja važna, građane najviše zanima kako to utječe na njihov svakodnevni život.

Za kućanstva je inflacija jedan od najvećih problema.

U 2024. godišnja inflacija u europodručju, mjerena Harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP), iznosila je 2,4%, prema podacima Eurostata. Ovaj pokazatelj odražava ukupni rast potrošačkih cijena.

Prema projekcijama Europske središnje banke (ECB) iz lipnja 2025., inflacija u europodručju trebala bi se smanjiti na 2,0% u 2025., zatim na 1,6% u 2026., prije nego što se vrati na 2,0% u 2027.

Istodobno se očekuje da će inflacija energije ostati negativna do kraja 2026., a potom porasti 2027. zbog “fiskalnih mjera povezanih s klimatskim promjenama”, navodi ECB.

Inflacija će porasti u polovici Europe 2025.

Izvješće OECD-a o gospodarskim izgledima donosi projekcije inflacije po zemljama.

Od 30 europskih zemalja za koje postoje podaci, u gotovo polovici inflacija će porasti do kraja 2025. u odnosu na 2024.

U nekim slučajevima promjene su male – 0,3 postotna boda (pb) ili manje.

Najveća očekivana promjena je u Litvi, gdje bi inflacija trebala porasti s 0,9% na 4%, a zatim u Latviji (s 1,4% na 3,6%). Ipak, one neće biti u top 5 zemalja po visini inflacije 2025.

U Litvi na rast inflacije snažno utječu cijene hrane i energije. U Latviji će temeljna inflacija (bez energije i hrane) ostati visoka zbog snažnog rasta plaća povezanog s nedostatkom radne snage, dok cijene hrane također rastu, navodi OECD.

Rast inflacije veći od 1 pb očekuje se i u Bugarskoj (1,4 pb) i Mađarskoj (1,2 pb).

U Italiji, Finskoj i Irskoj inflacija će porasti za 0,8 pb ili više.

Turska s dramatičnim padom inflacije

Između 2024. i 2025. očekuje se drastičan pad inflacije u Turskoj – s 58,5% na 31,4% (−27,1 pb). Ipak, i dalje će biti ekstremni slučaj jer se druga najviša stopa očekuje u Mađarskoj s tek 4,9%.

Osim Turske, najveće padove inflacije imat će Island (−2,4 pb), Švedska (−1,5 pb) i Belgija (−1,4 pb).

Velike ekonomije: UK najviše, Francuska najniže

Među pet najvećih europskih ekonomija, UK će u 2025. imati najvišu inflaciju – 3,1%. Razlog su povećanje minimalne plaće, doprinosi poslodavaca za socijalno osiguranje i veći računi za komunalije, navodi OECD.

Suprotno tome, Francuska će imati najnižu inflaciju – 1,2% – zahvaljujući smanjenju cijena električne energije. “Carine na uvoz iz SAD-a imaju ograničen učinak zbog male izloženosti francuskog tržišta SAD-u”, dodaje OECD.

U 2026. Francuska će i dalje imati najnižu stopu među velikima (1,66%), dok će UK ostati na vrhu (2,28%). Inflacija će biti 1,88% u Italiji, 1,91% u Španjolskoj i 2,13% u Njemačkoj.

Inflacija 2025.–2026.

Inflacija će u većini europskih zemalja pasti u 2026. u odnosu na 2025., a samo će pet zemalja zabilježiti rast.

Najveći porast imat će Švedska (+0,7 pb, s 1,3% na 2,0%), a slijedi Francuska (+0,5 pb, s 1,2% na 1,7%). Ipak, Francuska bi i dalje imala drugu najnižu inflaciju u Europi, odmah iza Švicarske.

Osim Turske (−12,9 pb), najveće padove imat će Estonija, Hrvatska i Litva – svaka više od 1,5 pb.

Među velikim ekonomijama, UK će bilježiti pad od 0,8 pb, a Španjolska od 0,5 pb.

Inflacija u 2026. neće prelaziti 3,7% u Europi (osim Turske)

Prema OECD-u, osim Turske (18,5%), inflacija u 2026. neće prelaziti 3,7% ni u jednoj drugoj europskoj zemlji. Raspon će se kretati od 0,6% u Švicarskoj do 3,6% u Mađarskoj, a slijedi Rumunjska s 3,4%.

U ostalih 27 zemalja inflacija će ostati ispod 2,8%.

Francuska će biti druga najniža (1,7%), a većina zemalja imat će stope u rasponu od 1,7% do 2,7%.

Utjecaj Trumpovih carina na inflaciju

ECB upozorava da američke carine i nesigurnost u trgovinskoj politici oblikuju globalne gospodarske izglede.

“Ako SAD povećaju carine, a trgovinski partneri uzvrate, to bi moglo prigušiti globalnu gospodarsku aktivnost, smanjiti vanjsku potražnju za europodručjem i povećati inflaciju”, navodi ECB.

Slabljenje rasta raspoloživog dohotka u 2025.

U europodručju je raspoloživi realni dohodak porastao 2024. za 2,2% u odnosu na 2023. Prema ECB-u, u 2025. rast će se usporiti na 0,8%, a u 2026. blago porasti na 1,0%.

Raspoloživi dohodak kućanstava označava novac koji im ostaje nakon plaćanja poreza i doprinosa, a koji koriste za svakodnevne potrebe ili štednju.