Iznenađujući poredak europskih zemalja: Gdje su tvrtke najviše u dugovima?

Novi podaci Eurostata pokazuju da se razina korporativnog duga znatno razlikuje među državama članicama Europske unije. Sedam zemalja premašuje prag upozorenja Europske komisije od 85 posto BDP-a, iako brojke treba tumačiti s određenim oprezom.

Podaci otkrivaju zanimljiv paradoks: neka od najvećih europskih gospodarstava imaju razmjerno nizak korporativni dug, dok se na vrhu ljestvice nalaze male države koje su međunarodna financijska središta, piše Euronews.

Što se mjeri?

Pokazatelj uspoređuje dug nefinancijskih poduzeća s bruto domaćim proizvodom pojedine države.

Uključuje bankovne kredite i dužničke vrijednosne papire, poput korporativnih obveznica, dok su banke, osiguravatelji i druge financijske institucije isključeni.

Kako bi se izbjeglo dvostruko računanje, isključeni su i zajmovi između poduzeća unutar iste države.

Na razini Europske unije korporativni dug krajem 2025. iznosio je 70,1 posto BDP-a.

U europodručju taj je udio bio nešto viši, 71,6 posto. Obje su vrijednosti blizu najnižih razina u gotovo dva desetljeća, ponajprije zbog snažnog nominalnog gospodarskog rasta koji je posljednjih godina bio brži od rasta korporativnog zaduživanja.

Zašto je važan prag od 85 posto?

Europska komisija koristi prag od 85 posto BDP-a u okviru Postupka za makroekonomske neravnoteže.

Taj je kriterij uveden nakon globalne financijske krize i dužničke krize europodručja kao pokazatelj mogućeg prekomjernog zaduživanja privatnog sektora.

Prelazak tog praga ne znači automatski da postoje financijski problemi niti dovodi do sankcija.

Umjesto toga, Komisija procjenjuje proizlazi li visoka razina duga iz stvarnih gospodarskih ranjivosti ili iz strukturnih čimbenika koji povećavaju statističke pokazatelje.

Sedam europskih zemalja s najvećim korporativnim dugom

7. Belgija – 90,6 % BDP-a

Belgija se visoko nalazi na ljestvici uglavnom zbog svoje dugogodišnje uloge sjedišta multinacionalnih kompanija koje upravljaju internim financiranjem.

Međunarodne kompanije godinama su u Belgiji osnivale financijske tvrtke zbog povoljnih poreznih uvjeta. Velik dio duga zato predstavlja financiranje unutar istih korporativnih grupa, a ne zaduživanje belgijskih operativnih poduzeća.

Belgijska središnja banka procjenjuje da bi, kada bi se takve transakcije isključile, korporativni dug pao na oko dvije trećine BDP-a.

6. Francuska – 91,6 % BDP-a

Francuska je drukčiji slučaj.

Za razliku od većine zemalja pri vrhu ljestvice, njezina visoka zaduženost smatra se stvarnim makroekonomskim problemom, a ne statističkim iskrivljenjem.

Banka Francuske više je puta upozorila da su francuske kompanije među najzaduženijima u velikim gospodarstvima europodručja. Čak i kada se uračuna velika količina gotovine kojom raspolažu, njihova zaduženost ostaje znatno iznad prosjeka europodručja.

Središnja banka upozorava i da francuske tvrtke imaju relativno visoke troškove otplate duga u usporedbi s konkurentima u Europi.

5. Nizozemska – 106,3 % BDP-a

Visoka pozicija Nizozemske ponajviše proizlazi iz njezine uloge međunarodnog financijskog središta.

Prema Europskoj komisiji, multinacionalne kompanije čine oko 60 posto ukupnog korporativnog duga evidentiranog u zemlji. Velik dio tog duga odnosi se na financiranje između različitih dijelova iste korporativne grupe.

Nizozemska središnja banka godinama upozorava da velik broj kompanija služi samo za usmjeravanje međunarodnih ulaganja, bez značajnijih poslovnih aktivnosti u zemlji.

Kada se one isključe iz izračuna, korporativni dug izgleda znatno niži.

4. Cipar – 107,3 % BDP-a

Cipar slijedi sličan obrazac, ali u još većoj mjeri.

Europska središnja banka procjenjuje da većinu međunarodne imovine i obveza čine tvrtke koje imaju malo ili nimalo stvarne gospodarske aktivnosti.

Više od 80 posto prekograničnih ulaganja prolazi upravo kroz takve posebne pravne subjekte.

Zbog toga velik dio službeno evidentiranog duga zapravo odražava međunarodne financijske strukture, a ne zaduživanje poduzeća koja posluju na Cipru.

3. Švedska – 108,6 % BDP-a

Švedska je jedna od rijetkih zemalja pri vrhu ljestvice u kojoj dug uglavnom odražava stvarno zaduživanje domaćih poduzeća.

Najveći dio odnosi se na sektor komercijalnih nekretnina.

Švedske tvrtke za nekretnine intenzivno su se zaduživale tijekom razdoblja vrlo niskih kamatnih stopa, financirajući se putem banaka i tržišta obveznica.

Nakon snažnog rasta kamatnih stopa poslije 2022. godine taj je sektor postao jedna od najvećih financijskih ranjivosti zemlje.

2. Danska – 115,4 % BDP-a

Visoka zaduženost danskih kompanija također je uglavnom stvarna.

Najveće danske kompanije, među kojima su Novo Nordisk, DSV, Carlsberg i Ørsted, posljednjih su godina sve više koristile međunarodno tržište obveznica kako bi financirale širenje poslovanja.

Prema podacima danske središnje banke, zaduživanje izdavanjem korporativnih obveznica utrostručilo se u posljednjih pet godina.

Većinu tog duga drže strani ulagači, a obveznice se često izdaju preko podružnica izvan Danske.

1. Luksemburg – 251,1 % BDP-a

Luksemburg je uvjerljivo na vrhu ljestvice.

Korporativni dug premašuje dva i pol puta godišnji BDP zemlje, što je daleko najveći omjer u Europskoj uniji.

Ipak, luksemburška središnja banka upozorava da se taj podatak često pogrešno tumači.

Luksemburg je sjedište tisuća holdinga i financijskih društava u stranom vlasništvu čiji su dugovi uglavnom pokriveni financijskom imovinom.

Visok omjer stoga ne odražava pretjerano zaduživanje domaćih poduzeća, nego ulogu Luksemburga kao jednog od vodećih svjetskih središta međunarodnog korporativnog financiranja.

Italija i Grčka na suprotnom kraju ljestvice

Najveće iznenađenje nalazi se pri dnu poretka.

Iako imaju najveći javni dug u Europskoj uniji – 146 posto BDP-a u Grčkoj i 137 posto u Italiji krajem 2025. – njihove su kompanije među najmanje zaduženima u europodručju.

Korporativni dug iznosio je 58,6 posto BDP-a u Grčkoj i 55,1 posto u Italiji, što je osjetno ispod prosjeka Europske unije.

U obje zemlje dug je ponajprije koncentriran u javnom sektoru, a ne među privatnim poduzećima.

Zašto male države dominiraju ljestvicom?

Četiri od pet vodećih zemalja – Luksemburg, Nizozemska, Cipar i Belgija – relativno su mala gospodarstva.

Glavni razlog je njihova uloga međunarodnih financijskih središta.

U tim državama posluju tisuće holdinga i financijskih društava koje multinacionalne kompanije koriste za upravljanje ulaganjima i financiranjem preko granica.

Iako često imaju vrlo ograničenu gospodarsku aktivnost u zemlji domaćinu, u službenoj statistici vode se kao nefinancijska poduzeća.

Dodatni čimbenik je metodologija Eurostata.

Naime, Eurostat isključuje zajmove između poduzeća unutar iste države, ali zadržava financiranje između članica iste multinacionalne grupe kada ono prelazi državne granice.

U međunarodnim financijskim centrima upravo takvi prekogranični tokovi čine velik dio evidentiranog korporativnog duga, zbog čega su službeni pokazatelji znatno viši.

Zbog toga središnje banke država poput Belgije i Luksemburga objavljuju alternativne pokazatelje koji isključuju takve financijske strukture i pokazuju znatno nižu razinu stvarne zaduženosti domaćih poduzeća.

Što ovaj poredak zapravo pokazuje?

Na prvi pogled podaci sugeriraju da su najzaduženije europske kompanije koncentrirane u Luksemburgu, Cipru i Nizozemskoj.

U stvarnosti, brojke više govore o tome gdje multinacionalne kompanije organiziraju svoje financije nego o stvarnom zaduživanju domaćih poduzeća.

Kada se ukloni utjecaj međunarodnih financijskih centara, slika se bitno mijenja.

Francuska se pritom izdvaja kao jedino veliko europsko gospodarstvo koje istodobno ima visok javni dug i stvarno visoku zaduženost poduzeća.

Za razliku od većine manjih država na vrhu ljestvice, francuska središnja banka smatra da visoka zaduženost kompanija predstavlja stvarnu makrofinancijsku ranjivost, a ne samo statističko iskrivljenje.