Toplinski valovi jače pogađaju žene nego muškarce. Evo zašto

Liječnici ističu da ekstremne temperature predstavljaju svojevrsni "stres-test" za kardiovaskularni sustav, a zbog bioloških i hormonalnih razlika žene toplinu podnose teže od muškaraca.

Hormoni otežavaju regulaciju tjelesne temperature

Prema stručnjacima, žene se počinju znojiti pri višoj tjelesnoj temperaturi nego muškarci i općenito proizvode manje znoja. Zbog toga sporije otpuštaju višak topline i teže prepoznaju kada se organizam pregrijava, piše BBC.

Istraživanja pokazuju i da žene u prosjeku imaju nešto višu unutarnju tjelesnu temperaturu te veći udio masnog tkiva, koje djeluje kao dodatni izolacijski sloj.

Na sve to nadovezuju se hormonalne promjene tijekom menstrualnog ciklusa, trudnoće, dojenja, perimenopauze i menopauze, koje dodatno otežavaju prirodnu regulaciju tjelesne temperature i povećavaju opterećenje srca i krvnih žila.

Menstruacija može dodatno pogoršati tegobe

Tijekom druge polovice menstrualnog ciklusa raste razina progesterona, što prirodno povisuje tjelesnu temperaturu. Kada nastupi menstruacija, razina estrogena naglo pada, zbog čega organizam još teže održava normalnu temperaturu.

Mnoge žene tijekom toplinskih valova prijavljuju izraženiji umor, vrtoglavicu, nesanicu i poteškoće s koncentracijom. Dodatni problem može predstavljati i gubitak željeza tijekom menstruacije, osobito kod obilnijih krvarenja, što dodatno opterećuje kardiovaskularni sustav.

Menopauza i valovi vrućine

Žene u perimenopauzi i menopauzi često pate od valunga i noćnog znojenja zbog smanjene razine estrogena. Tijekom toplinskih valova ti simptomi mogu postati znatno intenzivniji.

Stručnjaci upozoravaju da bi klimatske promjene i sve više ekstremno toplih dana mogle dodatno pogoršati kvalitetu života žena u menopauzi.

Trudnice su među najugroženijima

Visoke temperature predstavljaju poseban izazov i za trudnice. Tijekom trudnoće organizam proizvodi više topline, potrebe za tekućinom rastu, a srce radi pod većim opterećenjem.

Znanstvena istraživanja upućuju na to da toplinski stres može povećati rizik od komplikacija u trudnoći, osobito kod žena koje već imaju određene zdravstvene poteškoće ili rizičnu trudnoću.

Važni i društveni čimbenici

Stručnjaci naglašavaju da nisu presudne samo biološke razlike. Žene češće rade slabije plaćene poslove, češće skrbe o djeci i starijim članovima obitelji te nerijetko vlastite potrebe stavljaju u drugi plan, zbog čega se tijekom velikih vrućina teže mogu zaštititi.

Dodatni rizik nose i starija životna dob te kronične bolesti, koje povećavaju osjetljivost organizma na ekstremne temperature.

Kako se zaštititi tijekom toplinskog vala?

Liječnici savjetuju da se tijekom velikih vrućina pije dovoljno tekućine, izbjegava boravak na otvorenom u najtoplijem dijelu dana te tjelesna aktivnost obavlja rano ujutro ili navečer. Preporučuje se boravak u rashlađenim prostorijama, nošenje lagane odjeće i redovita zaštita kože kremama sa zaštitnim faktorom.

Važno je prepoznati prve znakove toplinske iscrpljenosti, poput vrtoglavice, slabosti, ubrzanog pulsa, mučnine i pretjeranog umora, jer neliječeno stanje može prerasti u toplinski udar, koji zahtijeva hitnu liječničku pomoć.

Stručnjaci poručuju da se pitanje zaštite žena tijekom toplinskih valova ne smije promatrati kao isključivo "ženski problem", nego kao javnozdravstveni izazov. Smatraju da bi veća zastupljenost žena u donošenju odluka mogla pridonijeti učinkovitijim mjerama zaštite stanovništva od posljedica sve češćih ekstremnih vrućina.