Je li bolje stalno držati klimu uključenom ili je povremeno gasiti? Stručnjaci otkrivaju kada ćete najviše uštedjeti

Tijekom vrućih dana mnogi izbjegavaju ugasiti klima-uređaj jer vjeruju da će pri ponovnom uključivanju potrošiti znatno više električne energije pokušavajući rashladiti zagrijanu prostoriju. Drugi ga, pak, isključuju čim postigne željenu temperaturu pa ga ponovno uključuju kada u stanu postane prevruće. No nijedna od tih krajnosti nije najbolje rješenje u svim situacijama.

Najracionalniji način korištenja ovisi o tome koliko dugo nitko neće boraviti u prostoru, je li riječ o inverterskom uređaju, kakva je toplinska izolacija objekta i kolika je vlažnost zraka.

Profesor strojarstva na Arizona State University Patrick Phelan, profesorica urbanog planiranja na Stony Brook University Elizabeth Hewitt i profesor arhitektonskog inženjerstva na University of Colorado Boulder Gregor Henze slažu se da klima-uređaj tijekom izbivanja uglavnom nije potrebno ostaviti da radi jednakim intenzitetom kao kada su ukućani kod kuće. U većini slučajeva najboljim se kompromisom pokazuje povećanje zadane temperature za nekoliko stupnjeva, umjesto stalnog hlađenja praznog stana ili potpunog gašenja uređaja u svim okolnostima.

Za kratko izbivanje nema potrebe gasiti klimu

Elizabeth Hewitt objašnjava da se gašenjem klima-uređaja tijekom vrlo kratkog izlaska iz kuće praktički ništa ne dobiva. Ako netko odlazi u trgovinu ili će biti odsutan pola sata, nema potrebe isključivati uređaj i ubrzo ga ponovno uključivati.

Situacija je drukčija kada stan ostaje prazan tijekom cijelog radnog dana. Prema njezinim riječima, tijekom odsutnosti od oko osam sati gotovo uvijek je moguće uštedjeti energiju ako se hlađenje smanji ili isključi, pod uvjetom da to dopuštaju vlaga i ostale okolnosti.

Ipak, to ne znači da bi klima-uređaj trebalo gasiti i ponovno uključivati svakih sat vremena. Takav način rada ne donosi značajne uštede, a temperatura u prostoru stalno oscilira. Mnogo je praktičnije postaviti željenu temperaturu i prepustiti termostatu te elektronici uređaja da reguliraju njegov rad.

Inverterski klima-uređaj nije predviđen za stalan rad punom snagom

Važno je razlikovati klasične "on/off" uređaje od inverterskih klima-uređaja.

Klasični uređaj uglavnom radi punim kapacitetom dok ne postigne zadanu temperaturu, nakon čega se kompresor isključuje te se ponovno pokreće kada se prostor zagrije. Inverterski uređaj može prilagođavati brzinu i snagu kompresora pa nakon početnog hlađenja ne mora prestati raditi, nego nastavlja rad manjim intenzitetom i nadoknađuje toplinu koja ulazi u prostor.

Američka agencija ENERGY STAR navodi da uređaji s kompresorom promjenjive brzine mogu neprekidno prilagođavati svoj rad kako bi održavali željenu temperaturu, umjesto da se neprestano izmjenjuju razdoblja rada punom snagom i potpunog gašenja. Takav način rada omogućuje tiši rad, stabilniju temperaturu i učinkovitiju potrošnju energije.

Zato nije problem ako ispravan inverterski klima-uređaj ostane uključen više sati. To ne znači da cijelo vrijeme troši svoju maksimalnu snagu. Nakon postizanja zadane temperature suvremeni uređaj smanjuje broj okretaja kompresora i potrošnju prilagođava trenutačnim potrebama.

Ipak, ni inverterska tehnologija ne znači da je hlađenje praznog stana besplatno. Ako u prostoru nema nikoga osam ili deset sati, održavanje vrlo niske temperature tijekom cijelog dana i dalje predstavlja nepotrebnu potrošnju energije.

Koliko povećati temperaturu prije izlaska iz kuće?

Američko Ministarstvo energetike navodi da povećanje postavke termostata za otprilike četiri do šest stupnjeva tijekom osam sati dnevno može donijeti uštedu do oko deset posto na godišnjim troškovima grijanja i hlađenja. Ipak, to nije jamstvo za svaki dom jer rezultat ovisi o klimi, izolaciji, uređaju i navikama ukućana.

Patrick Phelan procjenjuje da povećanje zadane temperature za jedan stupanj Fahrenheita, odnosno oko 0,6 Celzijevih stupnjeva, može smanjiti troškove hlađenja za približno tri posto. Preporučuje da se tijekom izbivanja prostor ne hladi kao da su ukućani u njemu, nego da se termostat podesi nekoliko stupnjeva više.

Ako se stan tijekom boravka hladi na 24 ili 25 stupnjeva, tijekom višesatne odsutnosti temperatura se može povećati na oko 27 ili 28 stupnjeva. Uređaji s timerom ili upravljanjem putem aplikacije mogu početi intenzivnije hladiti neposredno prije povratka ukućana.

Potpuno gašenje ima više smisla kada nikoga neće biti dulje vrijeme i kada u stanu nema osoba narušenog zdravlja, kućnih ljubimaca, biljaka ili predmeta osjetljivih na visoke temperature i vlagu.

Nije točno da klima mora "nadoknaditi svu ušteđenu struju"

Često se tvrdi da će klima-uređaj, ako je tijekom dana bio isključen, navečer potrošiti svu prethodno ušteđenu energiju pokušavajući rashladiti zagrijani stan. To nije sasvim točno.

Što je razlika između vanjske i unutarnje temperature veća, više topline prodire u rashlađeni prostor. Ako se tijekom odsutnosti dopusti da unutarnja temperatura malo poraste, dotok topline iz vanjske sredine bit će manji. Iako će uređaj nakon povratka neko vrijeme raditi intenzivnije, to ne znači da će potrošiti više energije nego da je cijeli dan održavao vrlo nisku temperaturu u praznom stanu.

Također, klima neće brže rashladiti prostor ako se po povratku postavi na 16 stupnjeva. Američko Ministarstvo energetike upozorava da spuštanje termostata ispod uobičajene vrijednosti ne ubrzava hlađenje, nego može dovesti do nepotrebno dugog rada uređaja i pretjeranog rashlađivanja.

Drugim riječima, ako želite da u prostoru bude 24 stupnja, uređaj odmah treba postaviti na tu temperaturu, a ne na najnižu moguću vrijednost.

Vlaga može promijeniti preporuke

Potpuno gašenje klima-uređaja nije uvijek najbolje rješenje u područjima s visokom vlagom. Osim što snižava temperaturu, klima tijekom rada uklanja i dio vlage iz zraka.

Sugovornici Associated Pressa upozoravaju da dugotrajno gašenje sustava u toplim i vlažnim uvjetima može potaknuti kondenzaciju i razvoj plijesni. Zato je u takvim okolnostima razumnije povećati zadanu temperaturu nego potpuno isključiti uređaj.

S druge strane, u suhoj klimi prostor se može zagrijati više bez većih posljedica, zbog čega ista preporuka ne vrijedi za svaki grad, zgradu ili stan.

Važna je i konstrukcija zgrade

Gregor Henze ističe da ponašanje prostora ovisi i o materijalima od kojih je zgrada izgrađena. Masivni zidovi od betona ili opeke dulje zadržavaju temperaturu, dok se loše izolirani objekti i stanovi s mnogo osunčanih prozora zagrijavaju znatno brže.

U dobro izoliranom stanu klima će nakon početnog hlađenja lakše održavati temperaturu uz manju snagu. U potkrovlju, prostoru okrenutom prema zapadu ili stanu s lošom stolarijom uređaj će morati raditi češće i snažnije.

Zbog toga se potrošnja ne može procjenjivati samo prema broju sati tijekom kojih je klima uključena. Uređaj koji radi osam sati manjim kapacitetom može potrošiti manje energije od slabijeg ili neodgovarajuće dimenzioniranog uređaja koji nekoliko sati neprekidno radi punom snagom.

Prljav filtar povećava potrošnju

Na račun za električnu energiju ne utječe samo odluka hoće li klima biti uključena ili isključena. Zaprljan filtar smanjuje protok zraka, otežava hlađenje i prisiljava uređaj da radi dulje.

Američko Ministarstvo energetike preporučuje redovito čišćenje ili zamjenu filtara te provjeru odvoda kondenzata i zabrtvljenosti prostora jer loše održavanje smanjuje učinkovitost klima-uređaja.

Jednako je važno zatvoriti prozore i vrata, spustiti rolete na osunčanoj strani te spriječiti ulazak toplog zraka. Hewitt navodi da spuštanje zavjesa može sniziti temperaturu u prostoriji za nekoliko stupnjeva, dok dobro zabrtvljeni prozori smanjuju gubitak rashlađenog zraka.

Što je najpametnije učiniti?

Tijekom boravka u stanu, posebno ako imate inverterski klima-uređaj, najučinkovitije je postaviti razumnu temperaturu i pustiti uređaj da je održava bez stalnog ručnog uključivanja i isključivanja.

Ako iz kuće izlazite nakratko, nema smisla gasiti klimu. Kada ćete biti odsutni veći dio dana, preporučuje se povećati zadanu temperaturu za nekoliko stupnjeva ili uključiti ekonomični način rada. Potpuno isključivanje može donijeti dodatnu uštedu tijekom dugotrajne odsutnosti, ali nije uvijek preporučljivo u prostorima s visokom vlagom.