Kako na mjere gledaju građani, poduzetnici, sindikati i ekonomisti?

"Skupo je i inače, a sad je li malo skuplje danas ili sutra — ali skupo je, fakat. Preskupo je, ne znam kako ćemo", rekla nam je prolaznica na glavnom zagrebačkom trgu.

"Do poskupljenja hrane ne bi trebalo doći u kratkom roku"

Posebno osjetljivo pitanje ostaje rast cijena hrane jer troškovi energije izravno utječu na proizvodnju i opskrbu, a jesti moramo svi.

"Energetska kriza još neko kraće vrijeme vrlo će vjerojatno dovesti do poskupljenja i to u cijelom lancu, jer se radi o energetski intenzivnoj djelatnosti — od same poljoprivrede, preko prerade i distribucije hrane pa sve do polica trgovina. Nema dijela tog lanca koji nije izložen snažnom rastu troškova energije", izjavila je Zvjezdana Blažić, konzultantica za prehrambenu industriju i poljoprivredu.

Sve zanima kada se ta povećanja mogu očekivati.

"Do poskupljenja hrane ne bi trebalo doći u kratkom roku jer se zna da određene količine sirovina i gotove robe već postoje u trgovinama. U slučaju produženja krize rast cijena možemo očekivati u trećem tromjesečju. To predstavlja velik udar na kućne budžete jer hrana čini 25 posto naših proračuna", dodala je Blažić.

"Građani više ne mogu spašavati interesne skupine"

Na rast cijena upozoravaju i sindikati.

"Ovaj paket može ublažiti rast cijena goriva, plina i struje, ali bojimo se da će to otvoriti prostor za nova poskupljenja hrane. Građani više ne mogu spašavati interesne skupine i zato sindikati najavljuju prosvjed", rekao je Mladen Novosel, predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske.

Upozoravaju i na dublji problem — visoku, strukturnu inflaciju koja već godinama opterećuje radnike i umirovljenike.

"Pitao sam premijera što ćemo s umirovljenicima i radnicima kada inflacija još naraste. Mi imamo problem visoke, strukturne inflacije. Zašto nismo samodostatni? Zašto su plaće male? Odgovorio je da ćemo o tome razgovarati na sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća", naglasio je Dražen Jović, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata.

"Iz jedne krize prelazimo u drugu. Samo ih drugačije imenujemo"

Iz Udruge Glas Poduzetnika upozoravaju kako bi najveći teret nove energetske krize mogli osjetiti mali poduzetnici

"Krize kontinuirano traju već šest godina. U ovom trenutku najmanje robustan dio našeg sustava su mali poduzetnici. Oni su potrošili sredstva koja su imali prije pet ili šest godina, a teško su ih mogli ponovno akumulirati jer iz jedne krize prelazimo u drugu. Samo ih drugačije imenujemo, ali to može dovesti do propadanja malih poduzetnika", istaknuo je predsjednik UGP-a Boris Podobnik.

Mnogi se pitaju kakav će utjecaj ova energetska kriza imati na turizam, jednu od ključnih gospodarskih grana uoči nove sezone.

"Sigurno je da će Vladine mjere pomoći onima koji se bave prijevozom putnika i imaju brodove. Zasad ne bih širio paniku niti strahovao, rezervacije idu u dobrom smjeru. Nadamo se da će rat završiti i da ćemo imati još jednu uspješnu sezonu. Sumnjam da će svi odustati od putovanja, neki će se odlučiti za povoljniji smještaj", izjavio je Tomislav Fain, predsjednik Hrvatske udruge putničkih agencija (UHPA).

"Vlada bi se trebala baviti podizanjem plaća kroz rast domaće proizvodnje"

Ekonomisti upozoravaju da državne intervencije u cijene mogu kratkoročno pomoći, ali bez rasta domaće proizvodnje, produktivnosti i plaća teško mogu dugoročno zaustaviti inflaciju.

"Ovo što rade premijer i Vlada sliči na ekonomski program stabilizacije iz 80-ih godina prošlog stoljeća. Već šest godina, od koronakrize, gledamo Vladine intervencije u cijene, ali to više ne bi trebalo raditi. Vlada bi se trebala baviti podizanjem plaća kroz rast domaće proizvodnje i produktivnosti, a ne kontrolom cijena", naglasio je ekonomski analitičar Ljubo Jurčić.

Hoće li mjere zaustaviti daljnji rast cijena ili tek odgoditi novi val poskupljenja, građani i gospodarstvo mogli bi osjetiti već do jeseni, ako ne i ranije.