Proizvođačke cijene industrijskih proizvoda u prosincu su nastavile trend pada na godišnjoj razini pa su tako ukupno za 2,5 posto niže u odnosu na isti mjesec prethodne godine, dok su na mjesečnoj razini više za jedan posto, podaci su Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Trend pada proizvođačkih cijena industrijskih proizvoda na godišnjoj razini prisutan je od ožujka 2020. godine. Tada je zabilježen pad od 2,7 posto u odnosu na ožujak 2019. godine, dok je najveći pad ukupnih proizvođačkih cijena statistika registrirala u svibnju, za 6,6 posto u odnosu na svibanj 2019. godine.

“Negativne godišnje stope promjena proizvođačkih cijena zabilježene od ožujka prvenstveno su odraz smanjene potražnje te uvezenih deflacijskih pritisaka zbog niskih cijena energenata na inozemnim robnim tržištima. Polagani i blagi oporavak cijena na svjetskih robnim tržištima (prije svega sirove nafte i hrane) trebao bi se preliti i na domaće cijene koje bi se tijekom 2021. trebale vratiti k pozitivnim vrijednostima”, navodi se u komenaru analitičara Raiffeisen banke (RBA), uz napomenu da je u prosincu nastavljen trend usporavanja pada na godišnjoj razini.

Po podacima DZS-a, na inozemnom su tržištu proizvođačke cijene industrije na mjesečnoj razini više za 0,8 posto, a na godišnjoj niže za četiri posto.

Na domaćem tržištu su proizvođačke cijene u prosincu u odnosu na studeni više za jedan posto, dok su u odnosu na prosinac 2019. godine niže za 1,2 posto.

Statistika proizvođačkih cijena na domaćem tržištu prema glavnim industrijskim grupacijama (GIG), pokazuje da su na mjesečnoj razini najviše porasle cijene energije, za 4,8 posto. Proizvođačke cijene intermedijarnih proizvoda porasle su za 0,2 posto, a kapitalnih proizvoda i trajnih proizvoda za široku potrošnju za po 0,1 posto, dok su kod netrajnih proizvoda za široku potrošnju pale za 0,2 posto.

U prosincu 2020. u usporedbi s prosincem 2019. na domaćem su tržištu porasle proizvođačke cijene kod intermedijarnih proizvoda za 0,6 posto te kapitalnih proizvoda za 0,2 posto. Istodobno su pale cijene kod energije za 4,3 posto te netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 0,3 posto, dok su proizvođačke cijene trajnih proizvoda za široku potrošnju zadržale stabilnost.

Prema nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti, u prosincu u odnosu na studeni prošle godine najveći se rast proizvođačkih cijena na domaćem tržištu bilježi kod prerađivačke industrije, za 1,3 posto, a cijene su porasle i u rudarstvu i vađenju, i to za 0,6 posto. Pale su na mjesečnoj razini cijene u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji za 0,1 posto, dok se nisu mijenjale u opskrbi vodom; uklanjanju otpadnih voda, gospodarenju otpadom te djelatnostima sanacije okoliša.

Na godišnjoj se razini, pak, u rudarstvu i vađenju bilježi rast proizvođačkih cijena za 34,2 posto, a u opskrbi vodom; uklanjanju otpadnih voda, gospodarenju otpadom te djelatnostima sanacije okoliša za 0,6 posto. U opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji proizvođačke su cijene u prosincu prošle u odnosu na prosinac 2019. godine pale za 1,3 posto, dok su u prerađivačkoj industriji pale za 3,2 posto.

Analitičari RBA u osvrtu na podatke DZS-a zamjećuju da je podacima o kretanju proizvođačkih cijena za prosinac zaokružena statistika za cijelu 2020. godinu. Nakon porasta od 0,8 posto u 2019. godini, prosječna godišnja stopa pada proizvođačkih cijena na domaćem tržištu u 2020. tako je iznosila dva posto, predvođena prije svega padom cijena energije, od 7,4 posto, navode iz RBA.