Vlasnik poznate firme želi da ljudi rade više za istu plaću: „Došlo je vrijeme za odlučno djelovanje“

Obiteljski poduzetnik iz Waiblingena na jugu Njemačke ne okoliša:

„Njemačko gospodarstvo već je godinama zaglavljeno u kriznom stanju. Preduvjet za prevladavanje dugotrajne slabosti gospodarskog rasta jesu bolji okvirni uvjeti“, rekao je Stihl.

STIHL: 5,48 milijardi eura prihoda i više od 20.000 zaposlenih

STIHL je 2025. ostvario prihod od 5,48 milijardi eura i zapošljavao 20.246 ljudi diljem svijeta. Tvrtku je 1926. osnovao Andreas Stihl, a ove godine slavi 100. obljetnicu. Nikolas Stihl unuk je osnivača.

Stihl kao obiteljski poduzetnik razmišlja dugoročno, a za njega je jedno jasno:

„Situacija u njemačkom gospodarstvu ozbiljna je, vrlo ozbiljna. U posljednjih osam godina izgubili smo oko 15 posto industrijske proizvodnje. Iz mjeseca u mjesec Njemačka gubi oko 15.000 radnih mjesta u industriji.“

Upozorava da je industrijska baza ugrožena, a zajedno s njom i blagostanje te socijalna država. Prema navodima tvrtke, STIHL je od 1971. najprodavanija marka motornih pila na svijetu, piše Euronews.

Nikolas Stihl priznaje da kompanije poput njegove opterećuju i „američke carine, agresivna kineska industrijska politika i geopolitičke napetosti“. No smatra da tvrtke ponajprije koče problemi nastali u samoj Njemačkoj: „prekomjerno regulirano gospodarstvo, visoki troškovi energije, visoki troškovi rada, visoki porezi te pad razine obrazovanja i kvalifikacija“.

Planirane reforme vlade nisu dovoljne

Planirane reforme savezne vlade, koje obuhvaćaju zakonsko zdravstveno osiguranje, mirovine, poreze i tržište rada, dobri su kompromisi, ali nisu dovoljne da bi Njemačku izvukle iz strukturne krize. Kad bi se sada ti kompromisi ponovno počeli dovoditi u pitanje, to bi imalo katastrofalne posljedice za povjerenje gospodarstva u politiku, upozorava poduzetnik, piše Euronews.

Stihl kaže:

„Sada moramo mobilizirati sve snage za daljnje reforme koje će potom donijeti opipljive poticaje ulaganjima i rastu. Da bi se to ostvarilo, vladajuća koalicija i socijalni partneri moraju prevladati vlastite rezerve kako bi ispunili svoju odgovornost prema Njemačkoj.“

Sljedeći bi koraci, smatra, trebali uključivati smanjenje birokracije, povećanje ukupnog obujma rada u gospodarstvu, smanjenje troškova rada te stvaranje dodatnih poticaja za istraživanje i razvoj.

Nijemci moraju više raditi kako bi očuvali blagostanje

Stihl traži „visokokvalitetnu javnu upravu“ s jasnim pravilima, jednostavnijim i bržim procedurama, razumnim obvezama izvješćivanja te digitaliziranim procesima uz podršku umjetne inteligencije.

„Sukladno tome, zakonske obveze izvješćivanja u pravilu bi trebalo ukinuti i zadržati ih samo ondje gdje je njihova nužnost izričito opravdana. Ako bi se javne institucije mnogo više ponašale kao pružatelji usluga građanima i poduzećima, to bi povećalo povjerenje u Njemačku kao poslovnu lokaciju i u politiku.“

Za Stihla je ključno pitanje povećanje obujma rada – drugim riječima, Nijemci ponovno moraju više raditi.

„Ako želimo očuvati naše blagostanje i socijalna davanja na visokoj razini, ukupan obujam rada u gospodarstvu mora se povećati. Veći obujam rada povećava gospodarsku proizvodnju. U tom smislu rasprava o većoj količini rada zapravo je rasprava o očuvanju našeg blagostanja, a nikako rasprava o tome da su radnici lijeni.“

Radni tjedan od 40 sati bez povećanja plaće

Njemačka mora iskoristiti sve raspoložive mogućnosti kako bi povećala obujam rada: poticati prekovremeni rad, produljiti radni vijek uz pravedne iznimke za fizički zahtjevna zanimanja, bolje iskoristiti postojeću radnu snagu – uključujući nezaposlene i radnike sa skraćenim radnim vremenom – te privući kvalificirane radnike iz inozemstva.

Stihl također traži da se naknada plaće za vrijeme bolovanja isplaćuje tek od drugog dana bolesti te da se ukine mogućnost otvaranja bolovanja telefonskim putem.

Dobici u produktivnosti koji će proizaći iz digitalizacije i sve šire primjene umjetne inteligencije neće moći nadoknaditi negativne posljedice demografskih promjena.

Od listopada 2026. trebali bi početi kolektivni pregovori između sindikata i poslodavaca u metalnoj i elektroindustriji.

Stihl upozorava:

„Više nemamo prednost u produktivnosti u odnosu na ključne konkurente koja je nekoć opravdavala naše visoke troškove rada. Zato se zalažem za povećanje tjednog radnog vremena na 40 sati, bez ikakve dodatne naknade.“

Podsjetimo, Nijemci u prosjeku rade 33 sata tjedno.

Poticanje umjetne inteligencije, robotike, biotehnologije, svemirske i kvantne tehnologije

Stihl priznaje da od zaposlenika traži mnogo, ali kaže da nikome ne želi ništa oduzeti.

Cilj je, inzistira, ostati konkurentan, zadržati proizvodnju u Njemačkoj i očuvati radna mjesta. STIHL ima proizvodne kompanije u osam zemalja, 40 vlastitih podružnica za prodaju i marketing te više od 50.000 specijaliziranih trgovaca diljem svijeta.

Kada je riječ o troškovima rada koji nisu izravno plaća – uključujući doprinose za mirovinsko, zdravstveno osiguranje, osiguranje za dugotrajnu skrb i osiguranje za slučaj nezaposlenosti – smatra da je granica od 40 posto bruto plaće maksimum koji se može prihvatiti.

Stihl također traži privlačnije uvjete za inovativne kompanije, uključujući više regulatornog prostora, veće porezne poticaje i širi pristup rizičnom kapitalu.

„Općenito, inovacijama i izdavanju odobrenja mora se dati još veći prioritet nego dosad i birokracija ih ne smije kočiti.“

„Njemačka je mnogo puta dokazala da se može iznova osmisliti“

Zaključak čelnika vodeće svjetske marke motornih pila i globalne tehnološke kompanije jasan je:

„Ne smijemo više gubiti vrijeme jer samo visokoučinkovita i konkurentna poslovna lokacija može osigurati blagostanje i snažnu socijalnu državu. Njemačka je mnogo puta dokazala da se može iznova osmisliti.“

Kako bi javnost prihvatila izazove koji slijede, potrebna je „nemilosrdna analiza trenutačne situacije“, nakon koje treba izraditi sveobuhvatan plan koji će jasno pokazati kakve promjene građani mogu očekivati.

„Došlo je vrijeme za odlučno djelovanje“, poručuje Nikolas Stihl.