Samo pet infekcija odgovorno je za više od dva milijuna novih slučajeva raka godišnje

Međutim, nova studija tima epidemiologa specijaliziranih za područje onkologije, objavljena u časopisu The Lancet Oncology, ističe koliki zapravo udio u riziku od raka imaju infekcije.

Na temelju globalnih podataka, infekcije su povezane s 12 posto svih slučajeva raka dijagnosticiranih 2024. godine. Riječ je o 2,3 milijuna novih slučajeva, piše Science Alert.

Gotovo svi slučajevi povezani s infekcijama uzrokovani su s pet ključnih patogena.

Najčešći uzročnik bila je želučana bakterija Helicobacter pylori, koja je bila povezana s 4 posto ukupnog broja slučajeva raka dijagnosticiranih 2024. godine – što iznosi 760.000 slučajeva.

H. pylori je vrlo česta bakterija; statistički gledano, njome je zaražena svaka druga osoba na svijetu. Kod većine ljudi infekcija bakterijom H. pylori ne uzrokuje simptome, no određeni sojevi mogu dovesti do nastanka želučanih čireva i, naposljetku, raka želuca.

Humani papilomavirus (HPV) također je bio povezan s 4 posto ukupnog broja novih slučajeva raka dijagnosticiranih 2024. godine, odnosno sa 750.000 slučajeva.

Virus hepatitisa B (HBV) bio je povezan s 2 posto novih slučajeva, Epstein-Barr virus (EBV) s 1 posto, a virus hepatitisa C (HCV) s manje od 1 posto slučajeva.

EBV je novost na ovom popisu. Od objave prethodnih globalnih procjena znatno su se povećali dokazi da EBV uzrokuje rak.

Pomalo je zastrašujuća pomisao da te infekcije – koje nas same po sebi mogu ozbiljno razboljeti – mogu dovesti i do raka, no ovi nam nalazi ujedno pružaju i priliku.

Oni ukazuju na to da bi pravilno liječenje i prevencija tih infekcija mogli značajno utjecati na smanjenje učestalosti raka diljem svijeta. "Naše ažurirane procjene ističu kontinuiranu važnost kontrole infekcija u globalnim strategijama prevencije raka", napominju glavna autorica Harriet Rumgay i njezini kolege.

"Mnogi kancerogeni zarazni agensi imaju postojeće ili potencijalne preventivne intervencije, uključujući cjepiva, dijagnostiku, liječenje i sigurne prakse injektiranja."

"Unatoč napretku u cijepljenju i probiru, rakovi povezani s infekcijama ostaju glavni izazov u svijetu, s trajnim nejednakostima koje posebno utječu na zemlje s niskim i srednjim prihodima", dodaju autori.

Tri četvrtine raka povezanih s infekcijama došlo je iz zemalja s niskim i srednjim prihodima, pretežno u istočnoj Aziji, afričkim zemljama južno od Sahare i jugoistočnoj Aziji.

Većina dijagnoza raka povezanih s infekcijama u 2024. godini postavljena je u istočnoj Aziji, što čini 42 posto ukupnog broja u svijetu. Infekcije povezane s tim dijagnozama bile su uglavnom H. pylori i HBV.

Cijepljenje većeg broja ljudi protiv HPV-a (osobito muškaraca, koji često nisu bili ciljano cijepljeni HPV cjepivima) i HBV-a trebalo bi značajno smanjiti globalne stope raka, ali za H. pylori odgovor nije tako jednostavan.

"Do sada je postignut mali napredak u razvoju cjepiva protiv H. pylori ili visoko učinkovitih terapija za H. pylori koje mogu smanjiti neučinkovitu izloženost antibioticima, što bi imalo veliki utjecaj na kontrolu raka želuca globalno", pišu autori.

Također nemamo cjepivo niti bilo koje druge metode za kontrolu širenja EBV-a (koji inficira oko 95 posto odraslih), iako je u tijeku nekoliko kliničkih ispitivanja cjepiva.

"Iako je ulaganje u razvoj novih preventivnih cijepljenja za EBV, H. pylori i Kaposijev sarkom (još jedan rak povezan s virusima) ključno, mnoge strategije prevencije smatraju se isplativima. Nažalost, takve se strategije često nedovoljno koriste zbog društvenih, financijskih i političkih prepreka, često u okruženjima kojima su najpotrebnije. S obzirom na ogromne ekonomske i društvene troškove raka, ulaganje u prevenciju je ključno", pišu autori.

Istraživanje je objavljeno u časopisu The Lancet Oncology.