PRESUDA U SRIJEDU
Sud odbio zahtjev Holdinga za privremenu zabranu štrajka

Na Županijskom sudu u Zagrebu iza 11.30 sati počelo je prvo pripremno ročište u pravnoj bitci između gradskih tvrtki, Holdinga i ZET-a, protiv sindikata koji su od ponedjeljka pokrenuli opći štrajk.
Pred sutkinjom Ksenijom Jakovčević našao se predmet u kojem Zagrebački holding traži zabranu štrajka i izdavanje hitne privremene mjere protiv Sindikata komunalnih radnika i vozača Čistoća Zagreb, Sindikata prometnih i komunalnih službi Hrvatske te Sindikata komunalnih, prometnih i srodnih djelatnosti Hrvatske.
Tužitelji ostaju pri prijedlogu privremene mjere.
I branitelji tužnika naveli su da ostaju kod svih navoda na tužbu i prijedloga za određivanje privremene mjere. Smatraju da se ovdje radi o pravnom pitanju i dodaju da, po potrebi, pristaju na provođenje saslušanja.
Opunomoćenik tužitelja nije dostavio pisano očitovanje, te će se očitovati usmeno. "U odnosu na prvi argument za nezakonito štrajkanje, odnosno obvezu sindikata na poštivanje klauzule socijalnog mira, kako je kolektivni ugovor istekao 15. svibnja, da su bili započeli pregovori oko novog kolektivnog ugovora, i da je u razdoblju od tri mjeseca od predstanka kolektivnog ugovora su bili u primjeni pravna pravila Zakona o radu", rekao je.
"Odredbe kolektivnog ugovora od 15. svibnja u cijelosti primjenjuju do sklapanja novog"
Dodao je da u sporazumu koji se odnosi na primjenu kolektivnog ugovora od 29. srpnja ove godine, sindikati i poslodavac izrijekom su u točki 4 utvrdili da se nakon isteka tog tromječenog razdoblja odredbe kolektivnog ugovora od 15. svibnja u cijelosti primjenjuju do sklapanja novog kolektivnog ugovora.
Odvjetnik tužitelja rekao je da ova odredba nije nedjasna. "Dokaz tome je javno priopćenje trećeg tuženika od 29. srpnja, kojim utvrđuju da su potpisali dani sporazum i da se primjenjuju sve odrede postojećeg kolektivnog ugovora do sklapanja novog. Isto tako, drugotuženik u rujnu ove godine pozivajući se upravo na odredbe kolektivnog ugovora, traži ostvarenje prava koja ne čine normativni dio kolektivnog ugoovora", rekao je.
"Prema tome, osim što jasno stoji odredba da se kolektivni ugovor ptimjenjuje u cijelosti, osim što su tuženici izrijekom utvrdili da se on primjenjuje u cijelosti, ukazujem i na stajalište Vrhovnog suda RH, u presudi iz 2017. godine, u gotovo identičnoj situaciji, tužitelja Zagrebačkpg holdinga, gdje je nakon isteka ugovor sklopljen dodatak, istovjetno kao što je ovdje sklopljen. Vrhovni sud je zauzeo pravno stajalište da su stranke u cijelosti prihvatile raniji kolektivni ugovor i dodatkeslijedom čega se može tumačiti da su sklopile istovrsni ugovor", poručio je.
"Štrajk nije smio pokrenuti dok se nisu ustanovili nužni poslovi"
"Ako ugovor iz 2025. godine vrijedi i primjenjuje se, onda e primjenjuje i članak 167. u kojem se stranke obvezuju na socijalni mir, odnosno sindikati ne mogu provesti štrajk", rekao je.
Govoreći o drugom argumentiu da se štrajk nije smio pokrenuti dok se nisu ustanovili nužni poslovi, kaže da tom odredbom nije omogućeno sindikatima da štrajkaju, ali je točno određen rok kad mogu započeti sa štrajkom jer je upravo smisao tog članka bila da se zaštite život, zdravlje, osobna sigurnost i neprekinuto funkcioniranje komunalnog sustava urbane sredine veličine grada Zagreba.
"Postoji li uopće obveza socijalnog mirenja?"
Odvjetnik prvooptuženika Mumina Hodžića rekao je da je bit ovog spora u tome postoji li, nakon isteka kolektivnog ugovora, uopće obveza socijalnog mirenja. Sam sporazum, kaže, od 29. srpnja, utvrđuje da je kolektivni ugovor istekao, izričito se poziva na Zakona o radu i govori o rpegovorima za novi kolektivni ugovor.
"Zato izraz "u cijelosti" nije moguće izdvojiti iz ostatka sporazuma, nego treba utvrditi zajedničku namjeru stranaka i jesu li doista ponovno ugovorile obvezno pravo zabrane štrajka. Postupak iz članka 214. Zakona o radu ne suspendira sam po sebi štrajk, njegova je srhva utvrdili nužne poslove i to tako da se pravo na štrajk ne onemogući niti bitno ograniči. Ističemo da je prvotuženik sam organizirao nužne intervencije te da je 28. rujna omogućio 20 vozila za ptrebne poslove, dok je tužitelj devet vozila vratio kao nepotrebne", rekao je.
Ističe da nema osnove za tvrdnju da sindikati nisu pregovarali u dobroj vjeri. "Konačno, za potpunu privremenu zabranu nije dovoljna opća tvrdnja o mogućim posljedicama štrajka. Tužitelj je morao konkretiziraju koje opasnosi postoje i zašto ih nije moguće spriječiti nužnim poslovima", rekao je i predložio odbijanje prijedloga za privremenu mjeru.
Branjenik drugooptuženog rekao je da Zakon o radu nigdje ne navodi obvezu koja bi nametnula sindikatima obvezu da takav sporazum slopi prije pokretanja štrajka. Dodao je da je poslodavac tom pitanju pristupio površno i prekasno.
"Poslodavac je mogao odmah u svibnju 2025. godine započeti proceduru čl. 214 stavak 1 do stavka 3 Zakona o radu koja bi rezultirala donošenjem arbitažne odluke", rekao je.
Braniteljica trećeoptuženog smatra da su svi navodi tužitelja neutemeljeni, proizvoljni i pogrešni. Ističe da se ne mogu gledati samo dijelovi sporazuma, a ne sadržaj sporazuma u cjelini.
Dodaje da prethodno donošenje pravila o tome koji se poslovi ne smiju prekidati nije propisano, kao uvjet za zakonitost štrajka. I oni se protive privremenoj mjeri.
"Sud donosi rješenje - odbija se dokazni prijedlog da se po potrebi provede dokaz saslušanjem svjedoka. Vrši se uvid u spis, dokaze koji su priloženi uz tužbu i dostavljeni tijekom ovog postupka.
Zaključuje se prethodni postupak. Sud donosi rješenje da će se provesti glavna rasprava.
Sud donosi rješenje - odbija se prijedlog tužitelja za određivanje privremene mjere, kao i novčane tražbine.", rekla je sutkinja.
"Unatoč tome što j tužitelj dokazao prvu pretpostavku, nije učinio vjerojatnim razloge koje bi opravdavale donošenje mjere. Razlozi tužitelja, kaže, nisu konkretizirani", dodala je i rekla da se ročište za objavu presude zakazuje za sutra u 10:30 sati.
Uskoro opširnije...
Za 13 sati zakazano je drugo ročište u kojem gradski prijevoznik ZET traži istu mjeru protiv Sindikata prometnih i komunalnih službi Hrvatske, Sindikata vozača i prometnih radnika ZET Zagreb te Sindikata autobusnog - tramvajskog prometa Hrvatske Zagreb.
Sutkinja izvjestiteljica u ovom predmetu je Lidija Bošnjaković koju mediji opisuju kao suprugu bivšeg HDZ-ovog ministra pravosuđa i suca Ustavnog suda Dražena Bošnjakovića.
Pravni pritisak gradskih vlasti uslijedio je nakon što su sindikati nezadovoljni rastom plaća pokrenuli opći štrajk pa uprave Zagrebačkog holdinga i ZET-a sudskim putem žele spriječiti potencijalni kolaps komunalnog sustava i javnog prijevoza u glavnom gradu.
Ključni argument poslodavaca temelji se na tvrdnji da najavljeni štrajk nije organiziran u skladu sa zakonskim procedurama, odnosno da sindikati nisu osigurali minimum usluga za građane, a gradonačelnik Tomislav Tomašević poručio je da neće pristati na nove zahtjeve sindikata.
S druge strane, sindikati ustraju u stavu da su ispunili sve zakonske preduvjete te poručuju kako je štrajk krajnji instrument u borbi za radnička prava.
Tijek događaja iz minute u minutu pratimo OVDJE
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare