Nekoć rijetke krave svijetloplave ili tamnoplave kože opet se mogu vidjeti na paši u latvijskim selima, uz bok ubičajeno smeđim govedima ili onima s crnim ili bijelim točkama.

Ova jedinstvena i izdržljiva vrsta tijekom sovjetske ere skoro je dovedena do izumiranja, ali u zadnjih par desetljeća ponovno je postala simbol latvijskog nacionalnog identiteta.  „Najgori dani za njih su prošlost“ rekao je Arnis Berhmanis, ravnatelj životinjskog parka Circuli u selu Kalveneu koji služi i kao uzgajalište ovih goveda.

„Plave krave divne su i jedinstvene, drago mi je da možemo vidjeti njihov napredak“, kazao je za AFP pregledavajući jedno mladunče.

Godine 2000. u Latviji je bilo samo 18 plavih krava, dok ih je danas oko 1500 – punokrvnih i miješanih. Ove krave izvorno su se nalazile samo na baltičkoj obali u regiji Kurzeme, ali sve su popularnije i u unutrašnjosti. „Rado ćemo pomoći svakom novom farmeru i vlasniku gostinjskih kuća da dobiju svoju plavu kravu“ izjavio je Bergmanis.

Seoski gostioničari nabavljaju je kao turističku akciju, dok farmeri plavu kravu u svojim krdima drže zbog njezina izraženog majčinskog instinkta. „Ako mladunče bilo koje boje izgubi majku ili se od nje odvoji, plava krava uzet će ga i odgojiti kao svoje“, rekao je Bergmanis.

Kulturalni simbol

Plave krave evoluirale su na obali gdje su vodile spartanski način života hraneći se izdancima grmlja i travom s dina, hranom koja je nejestiva za druga goveda. Prema legendi, krave su ‘poplavile’ od mora iako se zapravo rađaju bež boje. Doduše, koža im vrlo brzo poplavi i s vremenom postaje sve tamnija.

Pigment također utječe na mišićno tkivo pa je tako meso ovih krava izrazito tamno, ali njihov broj nikada nije bio dovoljno da bi im se meso masovno prodavalo.  Kada su tijekom sovjetske ere vladali komunisti, masovna proizvodnja govedine i mlijeka bila je od velike važnosti. Preferirali su obična goveda pa je plava krava došla do ruba izumiranja.

Iako zvuči nevjerojatno, ovu vrstu je od izumiranja spasilo kazalište. Nakon jako popularne predstave „Plavi“ koju je prije pedesetak godina postavio latvijski dramaturg Gunars Priede, ova posebna goveda u svijesti javnosti postala su simbol nestajućeg nacionalnog identiteta.

U 2006. farmeri, znanstvenici i entuzijasti osnovali su Udrugu plave krave kako bi očuvali vrstu. Istovremeno vlada vlasnicima plavih krava nudi posebne subvencije.

Snažne i neovisne 

Plave krave proizvode manje mlijeka od prosječnog goveda, oko 5000 litara po kravi dok govedo vrste Holstein godišnje proizvede 8000 litara.  Latvijci kažu da im je, međutim, mlijeko zdravije i hranjivije.

Ova goveda ističu se i po mogućnosti preživljavanja u grubim uvjetima, kazala je Daiga Simkevica, predsjednica Udruge plavih krava. „Jaka, samostalna i robusna plava krava može cijelu godinu živjeti vani, čak i tijekom zimskih mrazova, što mnoge druge vrste goveda ne mogu izdržati“ izjavila je za AFP.

Udruga plavih krava svake godine organizira seminar za farmere, brižno vodi evidenciju kako bi se izbjeglo parenje srodnih jedinki, radi na rastu populacije i istražuje vrstu. „Nadamo se da ćemo u budućnosti provesti punu DNK analizu kako bismo identificirali gene koji su jedinstveni za plavu kravu“ izjavila je Simkevica. „Nikad nismo zabilježili slučaj virusa leukoze goveda kod plavih krava pa se nadamo da ćemo otkriti gene zaslužne za to kako bi mogli pomoći drugim kravama.“

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.