Milijarde eura i 25 godina gradnje: Zašto još nema autoceste koja bi povezala Hrvatsku, BiH i Europu?

Gradnja autoceste kroz BiH, duge oko 335 kilometara, započela je 2001. godine. Prema procjenama iz rujna ove godine, dovršeno je oko 45 posto koridora, a izgrađene dionice još uvijek nisu povezane u neprekinutu prometnu cjelinu.

Prvotno se očekivalo da će autocesta biti završena do 2017. godine. Rok je potom pomaknut na 2028., a sad se spominje 2030. godina. Međutim, stručnjaci upozoravaju da ni taj cilj nije siguran.

Zašto izgradnja toliko kasni?

Profesor Osman Lindov sa Sveučilišta u Sarajevu za portal Construction.hr ističe da glavni problem nije samo nedostatak novca, nego i loša koordinacija institucija, nedovoljna priprema projekata te česte promjene planova.

Gradnju usporavaju složeni geološki uvjeti, izvlaštenje zemljišta, dugotrajno izdavanje dozvola, javne nabave, izmjene projektne dokumentacije i sporovi s izvođačima.

Dodatni problem predstavljaju podijeljene nadležnosti između državnih i entitetskih institucija. Pojedine dionice planiraju se i grade zasebno, bez dovoljno usklađenog plana za cijelu autocestu.

Na nekim su gradilištima radovi bili obustavljeni zbog neplaćenih obveza, dok su na drugima nedostaci u projektnoj dokumentaciji i geološkim istraživanjima doveli do dodatnih troškova i produljenja rokova.

Troškovi porasli na 5,2 milijarde eura

Početkom 2000-ih vrijednost projekta procjenjivala se na tri do pet milijardi konvertibilnih maraka, dok je studija iz 2006. predviđala oko 6,3 milijarde maraka bez PDV-a.

Prema procjeni organizacije Bankwatch iz rujna 2026., cijeli koridor mogao bi stajati gotovo 5,2 milijarde eura, odnosno oko 10,2 milijarde maraka. Riječ je o procjenama iz različitih razdoblja koje nisu potpuno usporedive.

Troškove povećavaju inflacija, skuplji materijal i rad, promjene projekata te višegodišnja kašnjenja.

Najveći preostali izazov je tunel Prenj, dug gotovo 11 kilometara, s pristupnim dionicama. Europska investicijska banka vrijednost tog projekta procjenjuje na približno milijardu eura.

Bez njegova završetka neće biti neprekinute autocestovne veze između Sarajeva, Mostara i hrvatske granice.

Zašto je koridor važan Hrvatskoj i Europskoj uniji?

Koridor Vc povezuje Budimpeštu preko Hrvatske i BiH s lukom Ploče, koja je jedno od najvažnijih pomorskih izlazišta za bosanskohercegovačko gospodarstvo.

Njegovim dovršetkom ubrzao bi se prijevoz robe prema Hrvatskoj i tržištima Europske unije, smanjili logistički troškovi te poboljšala prometna povezanost regije.

Hrvatska je već sudjelovala u realizaciji projekta, među ostalim izgradnjom međudržavnog mosta Svilaj preko Save. Važan dio šire prometne cjeline predstavlja i željeznička pruga Ploče – Mostar – Sarajevo.

Koridor je uključen u europsku prometnu mrežu TEN-T, a Europska unija dosad je za njegove različite faze izdvojila više od 870 milijuna eura bespovratnih sredstava. Među ključnim financijerima su i Europska investicijska banka te Europska banka za obnovu i razvoj.

Završetak do 2030. sve neizvjesniji

Zoran Andrić, pomoćnik ministra komunikacija i prometa BiH, upozorava da se 2030. godina može smatrati ambicioznim ciljem, ali ne i zajamčenim rokom.

Profesor Lindov još je pesimističniji te upozorava da bi se završetak mogao odgoditi čak i nakon 2040. godine.

Obojica smatraju da je za ubrzanje izgradnje nužan jedinstven plan svih preostalih dionica, jasna podjela odgovornosti, pravodobno financiranje i bolja priprema projekata.

Dok se to ne dogodi, BiH, ali i prometna povezanost s Hrvatskom i europskim tržištem, nastavit će trpjeti posljedice nedovršene autoceste.