Gotovo 200 država u ponedjeljak započinje virtualni sastanak UN-a kako bi dovršile ono što će zasigurno biti zabrinjavajući popis utjecaja klimatskih promjena u prošlosti, sadašnjosti i budućnosti.

Izumiranje vrsta, kolaps ekosustava, bolesti koje prenose komarci, smrtonosna vrućina, nedostatak vode i smanjeni prinosi već su mjerljivo gori zbog globalnog zagrijavanja. Samo u posljednjoj godini, svijet je vidio kaskadu nezapamćenih poplava, toplinskih valova i šumskih požara na četiri kontinenta.

Svi ti utjecaji ubrzat će se u nadolazećim desetljećima, čak i ako se onečišćenje ugljikom, koje pokreće klimatske, promjene brzo smanji, vjerojatno će se zaključiti u izvješću Međuvladinog panela za klimatske promjene (IPCC).

Sažetak od 40 stranica za kreatore politike, koji sadrži temeljna poglavlja koja ukupno imaju tisuće stranica, bit će objavljen 28. veljače. “Ovo je pravi trenutak za djelovanje”, rekla je Rachel Cleetus, direktorica klimatske i energetske politike u Uniji zabrinutih znanstvenika. “Ovo nisu samo nova znanstvena predviđanja”, rekla je za AFP. “Ovdje se radi o ekstremnim događajima i katastrofama koje se sporo razvijaju s kojima se ljudi trenutno susreću.”

Izvješće će također naglasiti hitnu potrebu za “prilagodbom” – klimatskim pojmom koji znači pripremu za razorne posljedice koje se više ne mogu izbjeći, prema ranom nacrtu koji je AFP vidio 2021. U nekim slučajevima to znači da je prilagođavanje na nepodnošljivo vruće dane, bujične poplave i olujne udare postalo pitanje života i smrti.

Milijarde u štetama

“Čak i ako pronađemo rješenja za smanjenje emisije ugljika i dalje će nam trebati rješenja koja će nam pomoći da se prilagodimo”, rekao je Alexandre Magnan, istraživač na Institutu za održivi razvoj i međunarodne odnose u Parizu i koautor izvješća.

Procjene IPCC-a, ovo će biti šeste od 1990., podijeljene su u tri dijela, od kojih svaki ima svoju volontersku “radnu skupinu” od stotina znanstvenika.

U kolovozu 2021., prvi prilog otkrio je da će globalno zagrijavanje gotovo sigurno prijeći 1,5 Celzijevih stupnjeva, vjerojatno u roku od jednog desetljeća. Zemljina se površina od 19. stoljeća zagrijala za 1,1 Celzijev stupanj. Pariški sporazum iz 2015. zahtijeva ograničavanje globalnog zagrijavanja na “dosta ispod” 2C, a idealno 1,5C. Ovo izvješće zasigurno će osnažiti taj ambiciozniji cilj.

Također će se naglasiti da se izloženost ekstremnim vremenskim događajima, čak i kada ih pogorša globalno zatopljenje, može smanjiti boljim planiranjem i pripremom, navodi se u nacrtu koji je vidio AFP. To nije istina samo u zemljama u razvoju, istaknula je profesorica s Imperial Collegea Friederike Otto, ukazujući na ogromne poplave u Njemačkoj prošle godine koje su ubile desetke ljudi i prouzročile milijarde štete.

Konačni izbor

“Čak i bez globalnog zatopljenja bilo bi velikih padalina u gusto naseljenim područjima gdje rijeke vrlo lako poplave”, rekla je Otto, pionir u znanosti o kvantificiranju mjere u kojoj klimatske promjene čine ekstremne vremenske događaje vjerojatnijim ili intenzivnijima.

Izvješće će se usmjeriti na to kako klimatske promjene povećavaju već postojeći jaz u nejednakosti, kako između regija tako i unutar nacija. Jednostavna je činjenica da su ljudi koji su najmanje odgovorni za klimatske promjene oni koji najviše pate od njihovih utjecaja.

Ne samo da je to nepravedno, kažu stručnjaci i zagovornici, već je i prepreka u rješavanju problema. “Mislim da ne postoje putevi za održivi razvoj koji se suštinski ne bave pitanjima jednakosti”, rekao je Edward Carr, profesor sa Sveučilišta Clark, glavni autor jednog od poglavlja izvješća.

Izvješće će, kako se očekuje, naglasiti opasne “prijelomne točke”, nevidljive temperaturne pragove u klimatskom sustavu koji predstavljaju točke nepovratnih i potencijalno katastrofalnih promjena.

Neki od njih, kao što je otapanje permafrosta u kojem se nalazi dvostruko više ugljika nego u atmosferi, mogli bi sami po sebi potaknuti globalno zagrijavanje. “Postoje ograničeni izbori koji bi nas produktivno odveli u budućnost”, rekao je Carr. “Svakog dana čekanja i odgađanja, neki od tih izbora postaju teži ili nestaju.”

Treći i posljednji dio IPCC procjene koja se trenutno odvija, a trebala bi se objaviti početkom travnja, ispituje mogućnosti za suzbijanje emisija ugljika i uklanjanje ugljika iz atmosfere.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram