
Novo istraživanje pokazalo je da većina Britanaca ne spava dovoljno, a gotovo polovica priznaje da se rijetko ili nikada ne bude doista odmorni.
Ljudi koji žele prestati buditi se umorni potiču se da slijede pravilo 21:30. Ovaj savjet dolazi nakon što novo istraživanje neovisnog prodavača kreveta Land of Beds upućuje na to da se Ujedinjeno Kraljevstvo suočava s “krizom spavanja”.
Nalazi pokazuju da više od tri četvrtine odraslih (77 posto) ne postiže preporučenih sedam sati sna po noći, a gotovo polovica (49 posto) priznaje da se rijetko ili nikada ne bude doista odmorni, prenosi Express.
Nacionalno istraživanje, u kojem je sudjelovalo više od 1.000 odraslih osoba u Ujedinjenom Kraljevstvu u dobi od 18 do 99 godina, provedeno je u lipnju 2025. Istraživači iza ankete tvrde da ona pokazuje kako pritisci suvremenog života i naše sve veće oslanjanje na tehnologiju ostavljaju naciju kronično iscrpljenom.
Fiziologinja, stručnjakinja za spavanje, autorica i predavačica dr. Nerina Ramlakhan pridonijela je studiji. Rekla je: "Brzina života i zahtjevi, uglavnom potaknuti tehnologijom, doveli su do toga da je naše društvo postalo vrlo nemirno."
"Za mnoge je postalo normalno raditi i biti u pogonu neumorno tijekom cijelog dana, bez pauza i uz dulje radno vrijeme. Kad navečer odu u krevet, mozak ima više posla kako bi konsolidirao informacije primljene tijekom dana, što rezultira poremećenijim i neobnavljajućim snom."
Jedna nezdrava navika nikome ne pomaže
Jedna navika koja problem pogoršava jest skrolanje prije spavanja. Istraživanje je otkrilo da 60 posto ljudi koristi mobitel neposredno prije odlaska na počinak, što bi moglo utjecati na kvalitetu odmora.
Međutim, dr. Ramlakhan upozorila je: "Značajan razlog zašto mnogi idu u krevet prekasno i ne bude se energizirani jest noćno skrolanje i gledanje društvenih mreža i vijesti. Kada ljudi prije spavanja koriste elektroničke uređaje, živčani sustav postaje previše stimuliran."
"To ih često navodi da brinu o poslu ili stanju u svijetu, ili se uspoređuju s onim što vide na društvenim mrežama, što stvara osjećaje niskog samopoštovanja i vlastite vrijednosti. Ništa od toga nije pogodno za dobar noćni san."
Plavo svjetlo remeti prirodni ritam
Korištenje ekrana prije spavanja štetno je jer plavo svjetlo može inhibirati melatonin, hormon odgovoran za san, dok sadržaj može održavati mozak aktivnim kada bi se trebao opuštati. To remeti prirodni ritam spavanja i budnosti, otežava uspavljivanje te može rezultirati manjkom sna i lošijom kvalitetom sna.
NHS preporučuje da odrasli ciljaju na sedam do devet sati kvalitetnog sna svake noći. Dugotrajni nedostatak sna može pridonijeti povećanom riziku od pretilosti, srčanih bolesti, depresije i oslabljenog imunološkog sustava.
Najbolje vrijeme za večernju rutinu
Za one koji žele poboljšati odmor, dr. Ramlakhan predlaže da s večernjom rutinom opuštanja započnu ranije. Ističe važnost 21:30, koju opisuje kao vrijeme kada su "naš mozak i tijelo fiziološki savršeno usklađeni s okolinom".
Nastavila je: "To je najbolje vrijeme za prijelaz s užurbanosti dana i početak procesa odmora. Osoba u to vrijeme ne mora spavati, nego se početi smirivati, čitati nešto opuštajuće ili meditirati."
Mnogi smatraju da je odlazak u krevet do 21:30 razumna i zdrava odluka. To je vrijeme usklađeno s prirodnim cirkadijanskim ritmom i ciklusima našeg tijela, koje određuje mrak. Pridržavanje ove rutine ima brojne koristi, poput poboljšane mentalne jasnoće, boljeg raspoloženja, smanjene anksioznosti i manjeg rizika od kroničnih bolesti.
Važnost kvalitetnog sna
Ipak, idealno vrijeme za spavanje varira ovisno o dobi i potrebama za snom. Koristan savjet je vratiti se unatrag od vremena ustajanja kako biste vidjeli omogućuje li odlazak u krevet u 21:30 postizanje preporučenih sedam do devet sati sna.
Kvalitetan san pomaže mozgu u pohranjivanju sjećanja, što doprinosi poboljšanom učenju i sposobnosti rješavanja problema. Rani odlazak u krevet, u kombinaciji s dovoljno kvalitetnog sna, pokazalo se da pridonosi boljem fizičkom zdravlju jačanjem imunološke funkcije, smanjenjem upala, regulacijom krvnog tlaka i smanjenjem rizika od kroničnih bolesti poput dijabetesa i srčanih bolesti.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare