Koliko Hrvati mjesečno troše na dostavu hrane? Odgovori su šokantni

"Koliko mjesečno trošite na naručivanje hrane?" pitao je jedan korisnik na hrvatskom Redditu, dodajući kako mu se iznosi od 300 eura po osobi, koje neprestano viđa, čine "smiješnima". Odgovori koji su uslijedili otkrili su jasan trend: ogroman broj Hrvata na dostavu hrane troši točno nula eura. Komentari poput "0 € naručivanje, restoran možda jednom mjesečno" i "Ne sjećam se kad sam zadnji put nešto naručila" prikupili su najviše odobravanja, prenosi Večernji list.

Mnogi su pojasnili da radije kuhaju kod kuće, a ako se zažele restoranske hrane, odu izravno u restoran ili sami pokupe narudžbu kako bi izbjegli sve veće troškove dostave i naknada koje naplaćuju servisi poput Wolta i Glova.

Mnogi korisnici s nostalgijom su se prisjetili vremena "dok su bile kune", kada je naručivanje bilo znatno pristupačnije.

"Znao sam bar dva puta tjedno, punjeni pileći batak i pekarski krumpir za nekih 40 kuna, a ubio se za cijeli dan. Sad AKO jednom mjesečno. Polakomili se svi jako", napisao je jedan korisnik, sažimajući opće raspoloženje. Ovaj osjećaj nije neutemeljen, s obzirom na to da cijene hrane i usluga u Hrvatskoj rastu znatno brže od prosjeka eurozone.

Rasprava je otkrila i priče onih koji su, suočeni s vrtoglavim ciframa na svojim bankovnim izvodima, odlučili stati na loptu. Jedan je korisnik priznao da je u samo tri mjeseca potrošio gotovo 2500 eura na dostavu i restorane.

"Kada sam preko Revoluta skužio koliko trošim na dostavu, od tog dana više ni jednom nisam naručio. Osjetio sam se kao totalni kreten", iskreno je podijelio. Slično iskustvo imao je i par koji je prestao naručivati nakon što su shvatili da su u jednom mjesecu potrošili 250 eura, naručivši čak 30 porcija iz lokalnog restorana.

Ipak, postoje i oni koji i dalje redovito koriste dostavne servise, navodeći različite razloge. Iznosi se kreću od 50 do 200 eura, a jedan je korisnik čak priznao da troši i preko 500 eura jer ne voli i ne zna kuhati. Drugi su istaknuli praktičnost kao ključan faktor.

"Najčešće se naručuje ili na poslu ili kad iz smjene od 12 sati dođem s posla. Najbolje da ću onda kuhati", objasnio je jedan komentator, ističući da je za mnoge naručivanje hrane nužnost, a ne luksuz.

Korisnici su svjesni i skrivenih troškova, poput servisnih naknada i činjenice da restorani često imaju više cijene na aplikacijama kako bi pokrili visoke provizije platformi. Zbog svega toga, čini se da je za sve veći broj Hrvata kuhača postala ne samo zdravija i ukusnija, već i jedina financijski održiva opcija.