Slonovi znaju koje biljke trebaju kad su bolesni

Znanstvenici su do ovog zaključka došli nakon razgovora s ljudima koji žive i rade uz slonove u području planine Mount Elgon u Keniji. Riječ je o životinjama koje već dugo privlače pozornost istraživača zbog neobičnog ponašanja.

Slonovi s tog područja poznati su kao "slonovi rudari soli" jer ulaze duboko u špilje, kljovama stružu stijene i tako dolaze do minerala koji su im potrebni u prehrani, piše BBC.

No, novo istraživanje pokazuje da njihovo poznavanje prirode ide puno dalje. Slonovi u šumi koriste brojne biljke koje imaju ljekovita svojstva.

Jedna od glavnih istraživačica, dr. Elodie Freymann sa Sveučilišta Brown u SAD-u, upozorila je da bi uništavanje šumskih staništa moglo značiti da životinje, ali i ljudi, gube pristup prirodnim izvorima lijekova.

Biljke daju i svojim mladuncima

Znanstvenici su surađivali s organizacijom Mount Elgon Foundation te razgovarali s lokalnim stanovništvom, uključujući rendžere i starješine zajednice.

Prema njihovim svjedočanstvima, kad se slonovi ne osjećaju dobro biraju određene biljke, a majke navodno neke od njih daju i svojim mladuncima.

Istraživači su na temelju prikupljenih podataka zaključili da slonovi koriste čak 35 različitih biljnih vrsta, od kojih se za 25 u lokalnoj zajednici zna da imaju ljekovitu primjenu.

Studija je objavljena u časopisu Scientific Reports, a identitet ljudi koji su sudjelovali u istraživanju nije otkriven kako bi mogli slobodno podijeliti svoja iskustva.

Jedno od svjedočanstava posebno je privuklo pažnju. Rendžer je opisao kako je vidio slonice da koriste biljku poznatu kao Angurweet, koju su navodno davale svojim mladuncima kao lijek.

Ta se biljka među lokalnim stanovništvom koristi, među ostalim, za ublažavanje bolova u želucu. Prema svjedočanstvu, slonice su uklanjale lišće, žvakale ga dok ne postane glatko te ga miješale s korijenjem drugih stabala.

Rendžer je također rekao da je vidio kako majke biljnu smjesu miješaju s vlastitim mlijekom. Mladunci bi potom dobili smjesu, žvakali je i izbacivali čvrste dijelove.

Profesor Michael Huffman, primatolog sa Sveučilišta Nagasaki u Japanu, opisao je ovo svjedočanstvo kao vrlo zanimljivo, ali upozorio da je potrebno još dokaza kako bi se sa sigurnošću potvrdilo da slonovi ciljano liječe svoje mladunce određenim biljkama.

Istraživači već rade na prikupljanju novih dokaza. Lokalnim stručnjacima za divlje životinje dali su kamere kojima će bilježiti ponašanje slonova u prirodi.

Istodobno analiziraju biljke koje životinje koriste kako bi utvrdili kriju li se u njima spojevi koji bi mogli biti korisni i u humanoj medicini.

"Lokalno znanje dalo nam je kartu", rekao je dr. Fabien Schultz iz Bernhard Nocht Instituta za tropsku medicinu u Hamburgu.

"Sad želimo pratiti slonove i istražiti biraju li određene biljke u određenim zdravstvenim stanjima te imaju li te biljke biološku aktivnost koja bi mogla biti relevantna", dodao je.

Priroda kao golema ljekarna

Slonovi nisu jedine životinje koje koriste prirodne lijekove. Brojne vrste same se liječe biljkama i drugim prirodnim pripravcima.

Najstariji znanstveni zapisi o takvom ponašanju slonova sežu još u 3. stoljeće. Rimski pisac Klaudije Elijan opisao je slona koji je, nakon što je bio ranjen kopljima i strijelama, jeo cvjetove i ulje masline. Prema njegovu zapisu, životinja se nakon toga potpuno oporavila.

Danas znanstvenici pokušavaju otkriti koliko se znanja o ljekovitim svojstvima biljaka može pronaći upravo u ponašanju divljih životinja.

"Na ovom planetu postoje organizmi koji proizvode lijekove i imaju nevjerojatne sposobnosti", rekla je Freymann. "To su tvornice lijekova koje postoje svuda oko nas."

Profesor Huffman dodaje da je poznato kako se same liječe i neke druge životinje – od komaraca i vinskih mušica do pčela i velikih čovjekolikih majmuna.

Svaka nova vrsta koju znanstvenici proučavaju, smatra, pomaže boljem razumijevanju načina na koji je čovjek kroz povijest otkrivao ljekovita svojstva prirode.

Za Freymann istraživanje ima i važnu poruku za budućnost. Mnogi lijekovi koji se danas prodaju u ljekarnama razvijeni su na temelju spojeva pronađenih u drveću, algama, gljivama i koraljnim grebenima.

Zato bi očuvanje šuma i prirodnih staništa moglo biti važno ne samo za životinje nego i za buduću medicinu.

"Za nas je to situacija u kojoj svi dobivaju. Zaštitimo li ove šume i sačuvamo li njihove prirodne ljekarne dovoljno dugo, možda ćemo otkriti nove prirodne proizvode koji bi jednog dana mogli spašavati živote", zaključila je Freymann.