Zovko: Novinarska profesija najpodcjenjenija je u Hrvatskoj, najnesigurniji novinar najlakša je meta

„Novinarska profesija, profesija svih novinara, novinarki i medijskih djelatnika, najpodcjenjenija je profesija u Republici Hrvatskoj“, rekao je Zovko.

Istaknuo je da se od novinara očekuju visoka razina obrazovanja, odgovornost i rad u javnom interesu, dok su istodobno svakodnevno izloženi uvredama i prijetnjama.

„Mi smo u zadnjih deset godina evidentirali, HND ima oko 200 napada i prijetnji na novinare i novinarke i medijske djelatnike u Republici Hrvatskoj“, rekao je.

Zovko je upozorio i na uvrede koje novinarima dolaze od najviših državnih dužnosnika, spomenuvši predsjednika države, premijera i ministre. Smatra da takav odnos prema novinarima šalje poruku i ostatku društva da su napadi na njih dopušteni.

Koliko zarađuju hrvatski novinari?

Posebno je upozorio na materijalni položaj novinara i velike razlike u primanjima unutar profesije.

Pozvao se na istraživanje HND-a provedeno početkom godine na uzorku od 127 novinara i novinarki. Prema podacima koje je iznio, 13,6 posto ispitanih zarađuje manje od 500 eura, 12,8 posto između 501 i 1000 eura, 40 posto između 1100 i 1500 eura, 24 posto između 1500 i 2000 eura, dok 9,6 posto ima primanja veća od 2000 eura.

„Imate tu ljude koji su ispod 1000 eura, koji su na rubu“, rekao je Zovko.

Posebno teškom ocijenio je situaciju u lokalnim medijima, povezujući loš materijalni položaj novinara s pitanjem njihove profesionalne neovisnosti.

„Kad pogledate neriješeno pitanje financiranja medija, pogotovo na lokalnoj razini, mediji su prisiljeni ići u neke sive zone koje su, nažalost, pogubne za novinare“, rekao je.

Problem nastaje, smatra, kada financijska ovisnost medija dovodi do odnosa s oglašivačima koji mogu ugroziti neovisnost novinara.

„To je rak-rana novinarske profesije. Mi danas živimo i radimo u društvu u kojem više pričamo o medijskoj industriji nego o novinarstvu. Novinarstvo je kao neki ukras, a ta nevidljiva ruka tržišta zapravo je uništila našu profesiju.“

„Novinarstvo mora biti javno dobro“

Zovko smatra da država mora osigurati uvjete za rad profesionalnih i kritičkih medija ako se želi ozbiljno boriti protiv dezinformacija.

„Novinarstvo mora biti javno dobro“, poručio je.

„Ako se želite boriti protiv lažnih vijesti, onda podržite ozbiljne kritičke medije, kako na lokalnoj, tako na nacionalnoj razini.“

Uz financiranje medija, kao jedan od velikih problema izdvojio je SLAPP tužbe. Upozorio je da takvi sudski postupci mogu biti posebno pogubni za male i lokalne medije.

„Netko na lokalu kad izgubi jednu tužbu, ako izgubi, može slobodno staviti ključ u bravu i svog medija i svoje profesije“, rekao je.

Na pitanje što je država napravila kada je riječ o financiranju medija, odgovorio je: „Jedno veliko ništa.“

Zovko smatra da egzistencijalna nesigurnost izravno povećava ranjivost novinara na različite vrste pritisaka.

„Najnesigurniji novinar i najviše ugrožen novinar, najlakša je meta. Novinar koji ima riješen svoj status, onda će i lakše otrpjeti bilo kakve vrste napada“, rekao je.

Govoreći o privatnom vlasništvu nad medijima i mogućnosti političkog utjecaja preko vlasničkih struktura, rekao je da država mora stvoriti sustav koji će spriječiti da vlasništvo nad medijem služi kao sredstvo političkog utjecaja.

„Imamo privatne vlasnike i u redu je, ne možemo mi sad zabraniti privatno vlasništvo, ali država bi se trebala tako postaviti da privatno vlasništvo ne bude zarobljeni medij, kupovina zbog političkog utjecaja.“

Rješenje vidi u javnom i transparentnom financiranju.

„Javno, transparentno financiranje poštenog, kvalitetnog novinarstva bi puno toga riješilo“, rekao je.

Zovko o HRT-u: „Ovakva televizija ne treba nikome“

Velik dio razgovora odnosio se i na Hrvatsku radioteleviziju, uoči izbora novog glavnog ravnatelja. Zovko je na HRT-u radio više od dva desetljeća, a na početku razgovora podsjetio je i na vlastite sporove s javnim servisom.

„Bio sam 53 puta na sudu zbog Hrvatske radiotelevizije. Bio sam izvršni urednik News kanala, dobio sam otkaz 2018. Ja sam upozoravao na stvari koje se tamo događaju, uključujući cenzuru“, rekao je.

Naveo je da su nakon otkaza protiv njega pokretani različiti postupci te da je predmet koji se odnosi na njegov otkaz sada na Europskom sudu za ljudska prava.

Govoreći o tome kakav bi trebao biti budući ravnatelj HRT-a, rekao je da bi njegov prvi zadatak trebao biti vraćanje javnog servisa građanima.

„Budući ravnatelj trebao bi biti netko tko će vratiti Hrvatsku radioteleviziju kao javni medij svih građana i građanki. Ona je sada visoko propagandna ustanova u službi vlasti i, nažalost, ljudi je moraju plaćati.“

Prema njegovim riječima, budući ravnatelj morao bi biti autonoman u donošenju odluka i osigurati uvjete za neovisan rad urednika i novinara.

Zovko smatra da se HRT desetljećima, s različitim intenzitetom, tretira kao „politički plijen“.

„Ja se sjećam 2016., kada je tada došla koalicija Mosta i HDZ-a, kad je bio premijer Tihomir Orešković, u roku tri dana 74 ljudi je smijenjeno“, rekao je.

Kao primjer odnosa HRT-a prema Hrvatskom novinarskom društvu naveo je i to da predstavnici HND-a godinama, tvrdi, nisu pozivani u televizijski program javnog servisa.

„Ta je televizija naša, ne može biti oteta, nije nečije privatno vlasništvo“, rekao je.

Zovko je pritom iznio i jednu od najoštrijih ocjena stanja na HRT-u.

„Govorimo o jednom zarobljenom mediju koji je ogledni primjer kako jedan medij ne bi smio biti. Ja mislim da bi ovakvu televiziju trebalo ugasiti i osnovati novi javni servis na kojem će biti ljudi koji znaju, rade novinarski posao u interesu javnosti.“

Naglasio je ipak da na HRT-u i dalje postoji velik broj kvalitetnih ljudi koji znaju raditi svoj posao, ali smatra da su mnogi od njih marginalizirani.

„Nama treba javni i vjerodostojan servis svih građana i građanki.“

„Trebalo bi promijeniti način biranja ravnatelja“

Zovko smatra i da bi trebalo promijeniti način izbora glavnog ravnatelja HRT-a.

„Ovakav zakon koji sad aktualna vlast eksploatira do krajnjih granica postavljen je u vrijeme vlade Zorana Milanovića, što je i tada bilo loše, ima loše efekte, kao što ima i sada“, rekao je.

Smatra da ravnatelj ne bi trebao biti izabran samo relativnom većinom, nego bi model trebalo postaviti tako da kandidat ima širu političku podršku.

„Morao bi imati neku podršku svih, ajmo reći, političkih opcija koje predstavljaju birače u Hrvatskom saboru. Morao bi se promijeniti sam način izbora.“

Ipak, upozorava da promjena zakona sama po sebi neće biti dovoljna ako ostane politička potreba za kontrolom javnog servisa.

„Vi možete promijeniti način izbora, ali ako će politika kontrolirati, ona će ga uvijek kontrolirati. Mi imamo to u svijesti, da to mora biti nečiji plijen.“

Zovko je upozorio i na slabljenje HRT-ove dopisničke mreže, koja je nekada bila jedna od prednosti javnog servisa.

„HRT je nekad imao jaku mrežu dopisnika, bio je prisutan na svakom mjestu u Hrvatskoj. Nažalost, već više od deset, dvanaest godina krenula je sječa mreže dopisnika. Program je generalno devastiran.“

Zakon o medijima star više od 20 godina

Govoreći o promjenama medijskog zakonodavstva, Zovko je istaknuo da je važeći Zakon o medijima star više od 20 godina te da HND traži promjene koje će odgovoriti na nove okolnosti u kojima novinari i mediji rade.

„Vrijeme je učinilo svoje. Imate danas situaciju s umjetnom inteligencijom i čitav niz stvari, tražimo i rješavanje pitanja financiranja medija“, rekao je.

Spomenuo je i raspravu koju je HND organizirao s predstavnicima Ministarstva kulture, novinarskih i sindikalnih organizacija i drugih aktera, navodeći da žele otvoriti pitanja koja se pojavljuju i u izvješću Europske komisije o vladavini prava, uključujući moguće političke pritiske na javne medije.

Za Zovka je pitanje financiranja pritom jedno od ključnih za budućnost profesije.

„Neriješeno financiranje medija jedan je od glavnih problema koji nas je doveo do toga“, zaključio je.