Neobičan fenomen zabilježen je među ljudima koji su ili podvrgnuti transplantaciji srca. Neki vjeruju da su u razmjeni možda primili više od samog organa, budući da izvješćuju o promijenjenim emocijama, ukusima, pa čak i sjećanjima za koja se čini da pripadaju osobi koja ga je donirala.
Je li moguće da ti organi na neki način prenose dio osobnosti svog prethodnog vlasnika u novog?
Pojava transplantacije organa spasila je nebrojene živote otkako je prvi bubreg uspješno dan osobi 1954. godine, a od tada smo naučili presađivati sve od pluća do jetre, srca, pa čak i lica, navodi IFLScience.
Prenose li presađeni organi pamćenje?
Pitanje mogu li transplantirani organi prenijeti pamćenje pojavilo se za mnoge od ovih organa, ali prema pregledu iz 2024., čini se da je osobito rasprostranjeno među onima koji su bili podvrgnuti transplantaciji srca. Ljudi su prijavili promjenu preferencija prema svemu, od hrane do glazbe, umjetnosti i seksualne orijentacije.
Neke od tih promjene odražavale su se u promjeni preferencija donora, a druge su bile čudnije. Tako je primjerice jedna osoba razvila strah od vode nakon što je primila organ od žrtve koja se utapala.
Jedna studija slučaja iz 2002. objavljena u Journal of Near-Death Studies govori o naslijeđu ljubavi prema pilećim nuggetsima.
“Bila je plesačica i koreografkinja koja je vodila računa o svom zdravlju, a po izlasku iz bolnice imala je nekontroliranu potrebu otići u restoran Kentucky Fried Chicken i naručiti pileće nuggetse, hranu koju nikad nije jela. Zanimljivo, nepojedeni Kentucky Fried Chicken nuggetsi pronađeni su u jakni mladića, čije joj je srce donirano, kada je ubijen.”
Komunikacija srca i mozga
Zvuči kao nešto iz znanstvene fantastike, ali s obzirom na stopu izvješća, znanstvenici su bili znatiželjni istražiti postoji li neka vrsta previđenog mehanizma koji bi to mogao objasniti. Znanstvenici su istraživali razne mogućnosti.
Stanično pamćenje
Ovo je ideja da pojedinačne stanice ili mreže ne-živčanih stanica također mogu formirati sjećanja. Ako je tako, može li uvođenje novih stanica uvesti novo pamćenje ili je poremećaj postojećih veza ono što može promijeniti osobu?
Epigenetske modifikacije
Riječ je o procesima koji su često proučavani. U njima se vrše reverzibilne promjene koje mijenjaju ekspresiju gena bez promjene sekvence DNK unutar stanične jezgre.
Energetske interakcije
Ovo se odnosi na mogući utjecaj elektromagnetskog polja srca na tijelo kada se transplantira novi, a možda i manji ili veći organ.
“Mali mozak” srca
Riječ je o složenoj neuronskoj mreži koja je ugrađena u srce, a nedavno je otkriveno da ima puno veću ulogu u otkucajima srca nego što se prije mislilo.
Povezanost srca i mozga kroz povijest je često promatrana kroz utjecaj mozga na srce, ali kako je vrijeme prolazilo, otkrili smo da je više riječ o “dvosmjernoj ulici”. Pretpostavlja se da bi srce moglo komunicirati s mozgom putem neuroloških, biokemijskih, biofizičkih i energetskih mehanizama. Dakle, može li novo srce utjecati na mozak?
Što dalje?
Tek je potrebno otkriti jasan mehanizam koji bi mogao objasniti kako i zašto pacijenti nakon transplantacije, prijavljuju da imaju nova sjećanja ili promjene osobnosti. Također fizički i emocionalni danak podvrgavanja takvom zahvatu mogao bi biti čimbenik. Dodajte tome kombinaciju lijekova protiv odbacivanja novog srca i lijekova za ublažavanje bolova koji su potrebni za lakši oporavak, zaključak je da je bi cijeli niz varijabli mogao utjecati na ove pojave.
“Dokazi koji se pojavljuju upućuju na to da transplantacija srca može uključivati prijenos osobina ličnosti i sjećanja darivatelja na primatelja, izazivajući konvencionalna gledišta o pamćenju i identitetu”, zaključili su autori spomenutog pregleda istraživanja srčane memorije iz 2024. godine.
“Osim toga, neuronska mreža srca i dvosmjerna komunikacija s mozgom podržavaju koncept povezanosti srca i mozga u pamćenju i osobnosti.”
“Potrebna su daljnja interdisciplinarna istraživanja kako bi se otkrile zamršenosti prijenosa sjećanja, neuroplastičnosti i integracije organa, nudeći uvid u transplantaciju organa i šire aspekte neuroznanosti i ljudskog identiteta. Razumijevanje ovih složenih procesa obećava poboljšanje skrbi za pacijente u transplantaciji organa i produbljuje naše razumijevanje temeljnih aspekata ljudskog iskustva i postojanja”, zaključili su.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!